Osim što je premijer Andrej Plenković prošle godine sebi i drugim državnim dužnosnicima drastično povećao plaće, isto je učinio i u javnom sektoru.
>> Astronomski rast plaća u javnom sektoru Hrvatske, daleko najveći u EU
Radi se o najvećem povećanju plaća u povijesti, budući da je izdvojeno 1.63 milijardi eura više za plaće. Prosječne plaće u javnom sektoru rasle su na godišnjoj razini za oko 29% i taj rast je više nego dvostruko veći od rasta plaća u privatnom sektoru.
Ovaj potez, do kojeg je došlo u superizbornoj godini, izazvao je brojne kritike. Povećanje plaća u javnom sektoru i državnim službama, ako nije praćeno rastom produktivnosti, može dovesti do poskupljenja ili smanjenja konkurentnosti, upozoravali su tada stručnjaci.
Nedavno je ekonomski analitičar Ivica Brkljača objavio zanimljiv graf (naslovna ilustracija ovog teksta) koji pokazuje koliki je porast mase plaća u državnom i javnom sektoru. Brkljača je takvo povećanje plaća opisao kao "strašno neodgovorno", dodavši kako je "rast mase plaća od preko 26% u jednoj godini van svake pameti".
Masa plaće je ukupni iznos novca koji država ili neka organizacija izdvaja za isplatu plaća svojim zaposlenicima u određenom razdoblju. Brkljača u svom newsletteru Makro pogled upozorava i na to kako broj zaposlenih u državnom i javnom sektoru i dalje snažno raste.
"Broj zaposlenih u javnoj upravi i obrani porastao je za 4.9 posto u prva tri mjeseca ove godine, u obrazovanju za 2.5 posto, a u djelatnosti zdravstva za 5.5 posto. Čemu takav porast i zašto je potrebno daljnje bujanje državnog i javnog sektora?", zapitao se Brkljača.
Na temu učinaka ovolikog povećanja plaća u javnom sektoru razgovarali smo s dr. sc. Danijelom Nestićem s Ekonomskog instituta, koji je nedavno objavio analizu u kojoj je usporedio plaće u Hrvatskoj i Sloveniji i utvrdio da su plaće u hrvatskom javnom sektoru gotovo dosegnule slovenske, unatoč manjem BDP-u i nižim poreznim davanjima.
Nestić poručuje da se intenzivnim rastom plaća u javnom sektoru u posljednje dvije godine Hrvatska svrstala u sam vrh zemalja EU-a prema ukupnim državnim izdacima za zaposlene.
"U 2024. godini Hrvatska je imala daleko najveći porast među zemljama EU-a mjereno promjenom udjela tih izdataka u BDP-u, uz porast od 1.7 postotnih bodova, s 11.3% BDP-a u 2023. na 13% u 2024.", kaže.
Naš sugovornik upozorava na jedan od mogućih snažnih makroekonomskih učinaka rasta plaća, koji je posljedica činjenice da Hrvatska zapravo vrlo malo oporezuje plaće i dohotke.
"Prihodi od poreza na dohotke i imovinu u Hrvatskoj su činili tek 7,5% BDP-a, manje je uprihodila samo Bugarska. Finska prikupi 16% BDP-a, Belgija 17% BDP-a. Hrvatska prikuplja i relativno malo na račun socijalnih doprinosa", kaže.
"Kad neke od bogatijih zemalja sjeverne Europe isplaćuju plaće za zaposlene u javnom sektoru, značajan dio tih sredstava odmah se vrati natrag državi u obliku uplaćenih poreza i doprinosa. Zato je neto učinak rasta izdataka manji.
To se već jasno može vidjeti ako se iz ukupnih izdataka izbiju doprinosi za socijalnu sigurnost koji država kao poslodavac uplaćuje sama sebi kao nositelju socijalnog osiguranja. U Hrvatskoj od 13% BDP-a ukupnih izdataka, 1.7% se vrati državi u obliku doprinosa na plaće. U slučaju Belgije i Francuske to je 4%", kaže.
"Ako iz ukupnih izdataka maknemo doprinose poslodavaca koji se odmah vraćaju državi i promatramo samo masu isplata za bruto plaće, onda Hrvatska ima veće izdatke od svih ovih zemalja, osim Danske", objasnio je.
Kaže da bi bilo zgodno vidjeti koliki su izdaci za neto plaće zaposlenih u javnom sektoru po zemljama. Te podatke nemamo.
"No već na temelju visokih izdataka za bruto plaće i ispodprosječnog poreznog opterećenja bruto plaća (tj. relativno niskih prihoda od socijalnih doprinosa i izravnih poreza) možemo procijeniti da su izdaci za neto plaće na razini opće države u Hrvatskoj vrlo vjerojatno najveći u EU", kaže nam Nestić.
Napominje da tu dolazimo do važnosti rasta plaća u javnom sektoru za makroekonomske učinke.
"U Hrvatskoj, osim što su značajno povećani ukupni izdaci za zaposlene u javnom sektoru, najveći dio tog povećanja prelio se u neto plaće, tj. time je došlo do izravnog povećanja raspoloživog dohotka zaposlenika i povećane potražnje za proizvodima i uslugama", ističe naš sugovornik.
"Druga važna stvar su izvori financiranja rasta plaća. U 2024. godini opća država je imala manjak od 2.4% BDP-a. To znači da se manjak namaknuo zaduživanjem. U 2023. manjak je iznosio 0.8% BDP-a. Iako se tehnički gledano ne može točno identificirati za što su utrošena sredstva iz zaduživanja, povećanje deficita poklapa se s povećanjem iznosa izdataka za plaće.
I tu, u povećanju državnog deficita, nastaje problem i odgovor na pitanje o učincima rasta plaća u javnom sektoru", precizirao je.
Objašnjava da bi, kada bi se rast plaća u javnom sektoru događao u okviru uravnoteženog proračuna i bez smanjivanja javnih investicija, njihov učinak na inflaciju bio vrlo mali ili zanemariv, ali da pravi problem nastaje zbog deficita proračuna.
Napominje da je Hrvatska bila u vrlo dobroj fazi poslovnog ciklusa i da je gospodarstvo radilo na rubu svojih kapaciteta.
"Prošle je godine zabilježen realan rast BDP-a od 3.9%, najviše u EU nakon Malte sa 6%. Već i sam za sebe tako visok rast stvara pritiske na rast cijena zbog pojave uskih grla u proizvodnji, ponudi i na tržištu rada. I u takvoj situaciji bi inflacija bila nešto veća nego u ostatku Europe.
Ali sada, u takvoj zagrijanoj ekonomiji, država ostvaruje deficit. To znači da u gospodarstvo ubacuje dodatna financijska sredstva i povećava potražnju za proizvodima i uslugama. Puno više se raspodijeli nego što prikupi porezima i doprinosima. Time se povećava pritisak na inflaciju", pojasnio je.
Poručuje da sve ovo govorimo na temelju podataka za opću državu te da je stvar još izraženija na razini središnje države.
"Dok su ukupni izdaci za zaposlene na razini opće države u 2024. povećani za 26.2%, na razini središnje države rast je iznosio gotovo nevjerojatnih 42.5%", kazao je i dodao kako nemamo konačnih podataka za središnji državni proračun za prošlu godinu.
"Ipak, kod podnošenja državnog proračuna za ovu godinu Ministarstvo financija je procijenilo da će deficit proračuna u 2024. godini iznositi 3.8% BDP-a, a u 2025. godini 4.4% BDP-a. Pritisak na cijene uzrokovan proračunskim deficitom očito će se nastaviti i ove godine", objasnio je.
"Hrvatska mora hitno stati na kočnicu i preuzeti punu kontrolu nad svojim javnim rashodima. To se velikim dijelom odnosi na buduće izdatke za rast plaća u javnom sektoru", dodaje.
Prokomentirao je i tko plaća takve odluke vladajućih.
"Javne potrebe financiramo svi. Plaće u javnom sektoru financiraju se iz proračuna, a proračun punimo svi. Ako se fokusiramo na središnju državu, onda lavovski dio prihoda dolazi od poreza na dodanu vrijednost (PDV). Štoviše, Hrvatska je tu europski rekorder. Hrvatska je od PDV-a u 2024. godini prikupila sredstva u protuvrijednosti 13.4% BDP-a, daleko više od bilo koje druge zemlje EU" rekao je.
"Budući da je PDV porez čijim se nametanjem povećava krajnja cijena proizvoda, može se reći da svi mi kroz plaćanje većih cijena proizvoda i usluga zapravo plaćamo javne potrebe. I zato ne treba čuditi da su cijene kod nas često veće nego u drugim zemljama. To nam omogućuje da financiramo javne potrebe, pa tako i plaće u javnom sektoru", objasnio je.