Screenshot: HRT
IZVANREDNI gost emisije "Nedjeljom u dva" bio je Rajko Dondur, koji je dugi niz godina radio u Vindiji.
"Počeo sam raditi tamo '73. godine. Počeo sam raditi u poslovima uprave, a '77. sam otišao na odsluženje vojnog roka. U centru gdje su se radili planovi i analize sam radio do 1989. Nakon toga sam otišao u banku. Otišao sam zbog privatnih problema. U Vindiji se radilo cijele dane i takva je bila odluka", rekao je, pa dodao kako se na poziv većinskog vlasnika 1993. vratio u Vindiju.
Plave kuverte za šefa Fonda za privatizaciju
Pričao je o pretvorbi tvrtke Koka, koja je trebala ući u sastav Vindije, pa ustvrdio kako je Vindija pobijedila na natječaju za kupnju Koke '94. godine nakon što je osobno predsjedniku Fonda za privatizaciju, Milanu Kovaču, odnio kuvertu s 20,000 njemačkih maraka.
"'94. smo radili na prikupljanju svih dokumenata i javili smo se na natječaj za kupovinu Koke. Fond za privatizaciju je objavio da je prošao natječaj za Vindiju. Po raspisivanju natječaja su se pojavile plave koverte. Znam samo za onu koju sam ja nosio. To je bila ona za Fond za privatizaciju. Za ostale znam da su išle, ne znam koje. Nosio sam 20,000 maraka i nosio sam ih predsjedniku Fonda, a to je tada bio gospodin Milan Kovač. Koka je prešla u ruke Vindije 24.12. 1994. Poslije nisam nosio nikakve koverte, ali za vrijeme restrukturiranja Koke bilo je odlazaka na Markov trg i kod premijera i kod zamjenika ministra financija. Događale su se takve stvari", ispričao je Dondur, dodavši kako je sve radio po nalogu direktora Dragutina Drka.
Utaja poreza
"Kad sam radio u Vindiji, radio sam za njih. Dragutin Drk je bio direktor i on mi je bio bog i batina. Posao sam radio savjerno i odgovorno. Direktor bi rekao da sve radimo za dobrobit firme", pojasnio je Dondur.
"U to vrijeme je moje mjesto bilo koordinator ekonomsko-financijskog sektora. Porez na dodanu vrijednost se počeo primjenjivati 1998. Trebalo ga je shvatiti jer je bio potpuno drugačiji nego do tada. Mnogi nisu razumjeli zašto se tako obračunava. Normalno da, kad se napravio prvi obračun, je bio šok kolika je bila obveza poreza za platiti za Vindiju. Tada je to bilo preko dva milijuna kuna. Pokušavali smo naći rupu kako bi smanjili tu obavezu i da platimo manje nego što je izašao obračun. Prvi je bio umanjen za milijun i 300,000 kuna", rekao je.
"Nisam to radio samostalno, ništa se nije moglo napraviti da to nije potvrdio generalni direktor. Morali smo paziti da se ne može otkriti. S obzirom da je Vindija fakturirala dnevno, dnevno je izlazilo par tisuća faktura i knjiga izlaznih računa je bila na skoro tisuću strana. Kad ih vidite, jasno je da nijedan inspektor to neće sve ići zbrajati. Oni vide izlist i to je to. Mi bi prikazali sve račune, ali ih ne bi zbrojili. Znali smo koje smo zbrojili, ali ih nismo prikazali", rekao je.
"Onaj koji to pregleda, neće moći primijetiti. Kod nas je dva plus dva bilo tri, a ne četiri. Na taj način Vindija je državni proračun oštetila za 80 milijuna kuna u četiri godine", kazao je Dondur, dodavši kako su u Vindiji varali i na trošarinama.
"Imali smo kontrolu Porezne koja je sjedila u skladištu i popisivala izvoz robe. Smanjili smo normative i de facto došli do manje proizvodnje", rekao je Dondur.
"U vrijeme restrukturiranja Koke, '97. je po odluci predsjednika Nadzornog odbora Koke izdvojena pekarnica što je izazavalo veliki revolt i podignuta je kaznena prijava. Došli su inspektori i izvršili kontrolu i dijela pretvorbe i dijela izuzimanja iz vlasništva i bili su nekoliko mjeseci prisutni. Kompletan materijal je predan Državnom odvjetništvu i tu je sve stalo. Znam da je bilo smjena inspektora",
rekao je Dondur.
Pretvorba i privatizacija Vindije
"Dovedena je ekipu revizora iz Čakovca. Dotad je pretvorba Vindije glasila kao najbolja. Masa dokumenata nije dana revizorima. Bio sam u timu koji je opsluživao i surađivao s revizorima. Tad sam tek saznao sve o reviziji. Iako sam bio odgovorna osoba, išli su mimo mene. Revizori su prvo otišli kod generalnog direktora, a kad su otišli, nama je rečeno da moramo imati dobru kontrolu i da određene dokumente ne pokazujemo. Da kažemo da ih nema, da su izgubljeni. Ako imamo te dokumente, dokumentaciju glavne knjige, preko noći bi ih ispravljali i prilagođavali. Dokumenti štedno-kreditne zadruge su svi uništeni", rekao je Dondur.
"Štedna zadruga je osnovana ju šestom mjesecu '91. da bi u sedmom kao trinaestu plaću svi radnici dali u štednju. Iz te zadruge su plaćeni pet obroka za dionice u iznosu od milijun i 300,000 tisuća kuna. S obzirom da su se dokumenti uništeni, stoji samo da je plaćeno.
Sporno je smanjenje temeljnog kapitala. Povukle su se dionice bez nakande. Vindija povlači te dionice i smanjuje temeljni kapital. 2002. ponovno dolazi do povlačenja dionica i smanjenja temeljnog kapitala. U tom trenutku, Drk s 51% tom odlukom postaje vlasnik s 81%, a da nije trebao dati ni kune", rekao je Dondur.
Prijave Uskoku
"Prva prijava Uskoku je bila 2014. godine. Tamo sam dao iskaz u pismenom obliku, prijava je bila na sedam strana. Ostavio sam broj, rečeno mi je da ne trebam ništa zvati, da će mi oni javiti. Zvali su me nakon tri godine, prije tjedan dana. 2015. sam također otišao u DORH i opet ništa", ispričao je Dondur.
I sam Dondur ima tri kaznene prijave i jednu nepravomoćnu presudu
"Nakon 40 godina staža sam bio bez posla i kolega mi je ponudio posao u firmi koja se bavi prozivodnjom mesa. Bilo je sve ok na prvi pogled. Prihvatio sam. To je bilo u 12. mjesecu, radio sam 5 mjeseci. Kompletno knjigovodstvo se vodilo kod bivšeg vlasništva. Vidio sam da je firma poslovala s gubitkom od 4 milijuna kuna. Osuđen sam nepravomoćno jer sam koristio novac bez odobrenja vlasnika. Kazna je bila osam tisuća kuna i deset mjeseci", pojasnio je Dondur, kojeg je voditelj Stanković tada pitao zbog čega tek sad izlazi u javnost?
"Ovo traje više od šest godina. Pokušavao sam izaći u javnost, ali je sve bilo blokirano od strane Vindije. Nisam član političke stranke i ne radim za Agrokor. Još netko može ovo posvjedočiti. Oni koji su radili sa mnom mogu ovo posvjedočiti. Ne radi se o osveti. Sličnost Agrokora i Vindije je u tome što je Vindija mali Agrokor. Agrokor je dužan Vindiji 400 milijuna kuna, ali procjenjujem da bi za godinu dana vlada mogla pisati Lex Vindija. Taj teret je trebalo negdje izbaciti s leđa", objasnio je zašto je to napravio.
Na kraju emisije cijeli slučaj komentirao je i glavni gost "Nedjeljom u 2, sudac Mislav Kolakušić.
"Demokracija je odgovornost. Ova priča je čisti dokaz da ne smijemo imati zastaru naplate utajenog poreza. U 12. mjesecu 2016. godine vrlo je ograničena porezna zastara. Po poreznom zakonu ovakvi slučajevi se više ne mogu naplatiti, otišlo je u zastaru. Drugim riječima - tko je jamio - jamio je", rekao je Kolakušić.