Ovo otrovno vulkansko jezero pokazuje da je na Marsu moglo biti života

BLIZU vrha kostarikanskog vulkana Poas nalazi se jedno od najkiselijih jezera na Zemlji. Ima prekrasnu svijetloplavu boju, no puno je otrovnih metala. Dodatno, u Laguni Caliente temperature variraju između 38 i 90 stupnjeva Celzijevih, tako da se uistinu radi o nevjerojatno negostoljubivom okolišu.

No čak i ovdje žive mikrobi. Iako u ovome jezeru nema velike biološke raznolikosti, život je tu ipak opstao i prilagodio se teškim uvjetima, piše CNN.

“Naše otkriće pokazuje da život na Zemlji postoji u najekstremnijim okruženjima. Teško je zamisliti negostoljubivije mjesto za boravak živih bića od ultra-kiselog vulkanskog jezera s čestim erupcijama”, rekao je biolog i astrofizičar Justin Wang sa Sveučilišta Colorado Boulder.

Ovo izvanzemaljsko okruženje pokazuje da je na Marsu prije nekoliko milijardi godina mogao postojati život.

Priča o dva jezera

Dva kraterska jezera koja se nalaze u blizini vrha vulkana ne mogu se više razlikovati jedno od drugog. U neaktivnom krateru nalazi se jezero Botos koje je okruženo tropskom vegetacijom, a u aktivnom je Laguna Caliente, koja sadrži tekući sumpor i željezo. Plinovi iz ovog jezera stvaraju kiselu kišu i kiselu maglu, koje uništavaju obližnje ekosustave te iritiraju oči i pluća znatiželjnih znanstvenika.

Istraživači su proveli aktivna terenska istraživanja na jezeru 2013., 2017. i 2019. godine. Wang i njegovi suradnici pješačili su do vulkana u studenom 2019., kada su dijelovi jezera ključali, a vulkanski otvori su ispuštali vruće sumporne plinove.

Život na rubu

Stručnjaci su 2013. godine ustanovili da u jezeru živi bakterija Acidiphilium. Ovaj mikrob ima više gena koji mu omogućuju da se prilagodi preživljavanju u različitim okruženjima.

Znanstvenici su se vratili 2017., a u međuvremenu je došlo do nekoliko erupcija. Nakon što su prikupili dodatne uzorke shvatili su da među bakterijama u jezeru ima više biološke raznolikosti nego što se očekivalo. Osim toga, sekvenciranje DNK otkrilo je da je bakterija Acidiphilium razvila načine za pretvorbu elemenata poput sumpora, željeza i arsena u energiju potrebnu za preživljavanje.

Potraga za životom na Marsu

Genetske prilagodbe koje su otkrili Wang i njegovi kolege pokazuju da je život mogao preživjeti u hidrotermalnim okruženjima na drevnom Marsu. Hidrotermalni sustavi osiguravaju toplinu, vodu i energiju - sve što je potrebno za nastanak i razvoj života.

Dok su se prijašnja istraživanja Marsa koncentrirala na drevne izvore vode, znanstvenici smatraju da su topli izvori zapravo ključna meta u potrazi za izvanzemaljskim životom.

"Ova mjesta nije teško pronaći budući da je rani Mars bio jako vulkanski aktivan i imao obilje vode blizu površine", rekao je geolog Brian Hynek sa Sveučilišta Colorado Boulder.

"Moramo promijeniti način na koji razmišljamo o životu na drugim planetima"

Wang upozorava da znanstvenici ne bi trebali biti previše "usredotočeni na Zemlju" pri potrazi života na Marsu. Život na Zemlji obično nastaje u prisutnosti vode, no tog elementa na Crvenom planetu nije u povijesti bilo u neograničenim količinama niti u tako kontinuiranom periodu.

"Mislim da moramo promijeniti način na koji razmišljamo o životu na drugim planetima. Moramo uzeti u obzir jedinstvenu geološku povijest naših izvanzemaljskih okruženja i staviti to u kontekst s onim što imamo ovdje na Zemlji. Ako su rijeke na Marsu bile nestabilne dok su topli izvori bili uobičajeni, onda je možda život najvjerojatnije postojao u hidrotermalnim okruženjima", kazao je Wang.

"Rub kratera Jezero, gdje se sada nalazi rover Perseverance, je vjerojatno u prošlosti bio hidrotermalno aktivan zbog udarca nakon kojeg je krater i nastao. Tako da me zanima što će tamo rover sve pronaći“, rekao je Wang.

Istraživanje naziva Microbial Survival in an Extreme Martian Analog Ecosystem: Poás Volcano, Costa Rica objavljeno je u časopisu Frontiers in Astronomy and Space Science.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.