Južna Koreja neće slijediti kineski primjer i suprotstaviti se carinama koje su uvele Sjedinjene Američke Države, poručio je vršitelj dužnosti predsjednika Han Duck-soo u intervjuu za CNN. Umjesto toga, Seul želi pronaći rješenje kroz dogovor s predsjednikom Donaldom Trumpom.
Južna Koreja, dugogodišnji američki saveznik i jedna od vodećih izvoznih sila, našla se na udaru novih američkih carina od 25 posto, što bi moglo ozbiljno ugroziti njezino gospodarstvo koje izvozi proizvode poput automobila, elektronike i kućanskih uređaja s oznakama Hyundai, Samsung i LG na američko tržište. Istovremeno bi to moglo poskupjeti te proizvode za američke potrošače.
"Jasno je da želimo pregovarati", rekao je Han, naglasivši da su odnosi SAD-a i Južne Koreje "izuzetno snažni". Na pitanje planira li se Seul pridružiti zemljama poput Kine ili Japana u zajedničkom odgovoru na američke carine, Han je bio jasan: "Nećemo krenuti tim putem."
"Ne vjerujem da bi takav otpor bitno promijenio situaciju", rekao je, minimizirajući važnost nedavnog sastanka ministara trgovine triju azijskih država. "Mislim da to ne bi bilo osobito korisno, ni za nas ni za ostale, a pogotovo ne za Koreju."
Ova izjava dolazi u trenutku kada Kina zaoštrava svoj odgovor na Trumpove trgovinske poteze, nazivajući ih "greškom na grešku" i najavljujući da će se "boriti do kraja". Samo nekoliko sati nakon razgovora za CNN, Han je telefonski razgovarao s Trumpom, a američki je predsjednik razgovor nazvao "sjajnim" u objavi na platformi Truth Social.
Han, političar s dugogodišnjim iskustvom i znanjem iz ekonomije, preuzeo je dužnost vršitelja predsjednika u prosincu prošle godine, nakon što je bivši predsjednik Yoon Suk Yeol smijenjen zbog proglašenja izvanrednog stanja. No ni Han nije izbjegao političke turbulencije, samo dva tjedna nakon imenovanja opozvan je zbog spora oko imenovanja suca, a na funkciju se vratio tek krajem ožujka.
Kad je Trump objavio nove carine, Han je bio na toj funkciji svega devet dana, i to unatoč postojećem sporazumu o slobodnoj trgovini između Washingtona i Seula.
Nove mjere slijede nakon carina na čelik i aluminij, koje su uvedene mjesec dana ranije i posebno pogađaju Južnu Koreju, četvrtog najvećeg izvoznika čelika u SAD. Usto, udar je dodatno pojačan carinama na automobile i dijelove, sektor u kojem Južna Koreja ima ključnu ulogu.
Sve to dolazi u vrlo osjetljivom trenutku, uoči predsjedničkih izbora i nakon višemjesečnih političkih previranja u zemlji. Han bi mogao ostati na čelu države još samo nekoliko mjeseci, do izbora u lipnju.
U intervjuu za CNN, Han je američke carine nazvao "žalosnima", priznavši da "neće sve biti riješeno u dan ili dva", ali je izrazio optimizam da bi se dogovor mogao postići prije nego što korejske tvornice budu prisiljene zatvarati proizvodne pogone. Poput japanskog premijera Shigerua Ishibe, koji je s Trumpom razgovarao večer prije, Han zagovara diplomatski izlaz umjesto konfrontacije.
"Moramo hladne glave procijeniti što za nas znači carina od 25 posto i jednako hladno i smireno sjesti za stol s Amerikancima", rekao je Han, dodavši da je svog ministra trgovine već poslao u Washington.
Han tečno govori engleski, a karijeru je započeo još 1970-ih u državnim institucijama, s naglaskom na gospodarstvo. Doktorirao je na Harvardu s temom otpornosti južnokorejskog gospodarstva na vanjske šokove, tema koja je danas aktualnija nego ikad. Obnašao je visoke dužnosti u Ministarstvu trgovine i industrije, bio premijer te veleposlanik u SAD-u, gdje je imao važnu ulogu u pregovorima o sporazumu o slobodnoj trgovini između dviju zemalja.
S obzirom na svoje iskustvo, Han često ističe povijesne primjere i ekonomske zakonitosti. Tako je spomenuo i veliku trgovinsku krizu iz 1930-ih, kada su američke protekcionističke mjere izazvale globalnu recesiju. "Prema teoriji igara, jednostrane mjere rijetko vode do rješenja. Trebamo razgovarati, surađivati i tražiti obostranu korist", rekao je.
Uvođenje carina već je uzdrmalo globalna tržišta, a azijski čelnici sve otvorenije govore o promjeni međunarodnog poretka. "Svijet ulazi u novu fazu, manje predvidljivu, više protekcionističku i opasniju", upozorio je tijekom vikenda premijer Singapura Lawrence Wong. Na pitanje o takvim izjavama, Han je bio smiren: "Globalizacija nije mrtva. I nikada neće biti."
Južna Koreja šesti je najveći američki trgovinski partner, ukupna razmjena roba i usluga 2024. dosegnula je 197 milijardi dolara. Korejski izvoz u SAD prošle je godine dosegao rekordnih 128 milijardi dolara, prednjačeći automobili i strojevi. Istovremeno, američki trgovinski deficit s Južnom Korejom porastao je na 66 milijardi dolara.
Unatoč znanju i iskustvu, Han će teško pronaći zajednički jezik s Trumpom koji pokazuje sve manju sklonost kompromisu. "Možemo postići pošten sporazum, ali samo ako je dobar za SAD, ne za druge", poručio je Trump novinarima. "Ovo je Amerika na prvom mjestu."
Njegov glavni savjetnik za trgovinu Peter Navarro istog je dana u Financial Timesu poručio: "Ovo nije pregovaranje. Za SAD, ovo je nacionalna hitnost izazvana trgovinskim deficitima i nepravednim sustavom."
Dok zemlje širom svijeta pokušavaju smanjiti štetu i dogovoriti izuzeća, Kina se pozicionira kao protivnik američke politike i ističe se kao zaštitnik zemalja pogođenih carinama. To izaziva zabrinutost u Washingtonu, gdje stručnjaci upozoravaju da bi Trumpova politika mogla otjerati saveznike u zagrljaj američkih suparnika, osobito Kine.
"Ove carine tjeraju zemlje prema Kini, koja će im, dok ih mi zasipamo carinskim udarima, ponuditi vrlo povoljne uvjete", rekao je James Stavridis, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a. "Prije tjedan dana vidjeli smo da Japan, Južna Koreja i Kina razgovaraju o mogućoj koordinaciji odgovora na carine. A to je savez koji nikako ne želimo", upozorio je.
Taj je sastanak posebno privukao pažnju jer se dogodio neposredno prije Trumpove objave, a tri zemlje povijesno imaju zategnute odnose. Posljednjih godina SAD i njegovi saveznici pokušavaju suzbiti kineski utjecaj u Indo-Pacifiku jačanjem suradnje sa zemljama u regiji. Unatoč svemu, Južna Koreja i Kina održavaju snažnu trgovinsku suradnju, prošle je godine korejski izvoz u Kinu dosegao 133 milijarde dolara, više nego u SAD.
Na kraju, Han je poručio da nedavni sastanak ministara trgovine Japana, Kine i Južne Koreje nije imao poseban značaj. "To je bio redovan sastanak. Oni se održavaju na raznim razinama, a ovoga puta bili su na redu ministri trgovine", rekao je. "Naravno da su razgovarali o novoj američkoj politici, ali to nije bio nikakav savez otpora. Takav bi potez samo dodatno usporio globalnu trgovinu."