IDEJA američkog predsjednika Donalda Trumpa o kupnji Grenlanda možda je puka fantazija, no SAD je već bacio oko na resurse tog otoka, posebno na bogata nalazišta rijetkih metala Zemljine kore, piše Financial Times.
Washington je nedavno s Grenlandom potpisao memorandum o suradnji na vađenju tehnoloških metala, tragajući za alternativnim izvorima opskrbe nakon što je Kina naznačila da bi mogla ograničiti njihov izvoz u SAD, piše londonski list.
Nalazišta rijetkih oksida Zemljine kore na Grenlandu procjenjuju se na 38,5 milijuna tona. Usporedbe radi, u ostatku svijeta sadrže 120 milijuna tona tih sirovina.
Sirovine za hibridne baterije i američku vojsku
Grenlandska nalazišta uključuju neodimij, praseodimij, disprozij, terbij, uran i nusproizvode cinka.
Neodimij, terbij i disprozij koriste se kao magneti u motorima električnih vozila. Baterije hibridnih automobila sadrže pak lantam koji upotrebljava i američka vojska u uređajima za noćno promatranje.
Gadolinij se pak može naći u uređajima za magnetsku rezonancu.
Kina dominira u globalnoj proizvodnji skupine od 17 tehnoloških metala koje je teško komercijalizirati, a ključni su za tehnološku industriju, uključujući električna vozila, vjetroturbine i vojnu tehnologiju. Kineski je udio u globalnoj proizvodnji 70 posto, a u preradi je još i veći, ističe FT.
Dvije tvrtke najbolje opremljene za vađenje tehnoloških metala na Grenlandu, Tanbreez Mining i Greenland Minerals, imaju oprečna mišljenja o potrebi suradnje s Kinom, a razlikuju se i u procjeni mogu li SAD i Europa u konačnici osigurati konkurentne cijene za tehnološke metale izvađene i prerađene izvan Kine.
"Trebaju nam kineski suradnici", ističe izvršni direktor Greenland Mineralsa John Mair. "Surađivali smo s najboljim zapadnim globalnim grupama, ali Kina može osigurati razvoj", ističe.
"Nemaju uobičajene zagađujuće stvari"
Njegovo mišljenje dijeli i Patrik Andresson sa sveučilišta u Aalborgu.
"Kineske kompanije smatraju se vodećima u kompleksnoj tehnologiji pretvaranja mineralnih koncentrata u komercijalne proizvode, a Kina je ujedno i najveće tržište. Stoga je teško zamisliti da bi projekt koji u potpunosti isključuje kinesku stručnost mogao uspjeti", ističe Andresson.
Glavni geolog Tanbreez Mininga Greg Barnes drži pak da je sudjelovanje Kine u njihovom projektu nepotrebno. "Minerali u našem nalazištu ne sadrže uobičajene zagađujuće tvari, poput torija i fluorina, pa se mogu prerađivati uz niske troškove i s visokim prinosom, što znači da nema potrebe za daljnjom obradom u Kini", kaže.
U grenlandskom ministarstvu mineralnih resursa i rada ističu pak da im je "najveća briga zaštita okoliša i javnog zdravlja". Ukazuju pritom na istraživanje o koristi vađenja minerala čiji su autori preporučili da se rudarske aktivnosti ne razvijaju prenaglo s obzirom na to da Grenland ima samo 56 tisuća stanovnika.
Neki političari u glavnom gradu Nuuku smatraju pak da će industrija eksploatacije sirovina potaknuti zapošljavanje, zakočiti iseljavanje stanovništva i dugoročno osigurati Grenlandu viši stupanj neovisnosti u odnosu na Dansku, koja financira više od polovine proračuna tog teritorija.