Na kraju tjedna u kojem je sukob administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa s Kinom dosegnuo novu razinu, raste bojazan da je ovo tek početak. Kina se desetljećima priprema preuzeti ulogu najmoćnije nacije svijeta i taj je trenutak sada mnogo bliži.
Trump i njegovi suradnici pokušali su se uhvatiti u koštac s trgovinskim deficitom koji je prošle godine prešao 295 milijardi dolara u korist Kine. Njihov pristup samo je otkrio razmjere izazova s kojima se Washington suočava, piše The New York Times.
Smatralo se da će demografski i gospodarski problemi Kine obeshrabriti Peking od ulaska u trgovinski rat sa SAD-om zbog važnosti pristupa američkom tržištu. No Trumpove carine izazvale su protumjere koje su srušile to uvjerenje.
Bijela kuća je najavila 90-dnevni moratorij na većinu carina, ali je istodobno povisila carine na kinesku robu na 145 posto. Peking je odgovorio carinama od 125 posto na američki uvoz, dok je kinesko ministarstvo trgovine izjavilo: "Kina to nikada neće prihvatiti. Kina će se boriti do kraja."
Kina uzvraća iz moćne pozicije. Prije carinskog rata prodaja u SAD-u činila je tek dva posto ukupnog kineskog BDP-a.
Događaji na tržištima, vjerojatno najgori dan za američki dug u posljednjih 40 godina, potaknuli su bankare da se zapitaju je li završila era dolara kao sigurnog utočišta. Turbulencije su izazvali financijski akteri prodajom američkih obveznica, ali već i naznake da Kina pokreće prodaju istaknule su moć Pekinga da nanese štetu američkom gospodarstvu, s obzirom na to da je veliki vlasnik američkog državnog duga.
Neki analitičari vjeruju da Peking neće masovno prodavati američki dug jer bi posljedice mogle štetiti i samoj Kini. Međutim, slično se nekada mislilo i o trgovinskom ratu.
George Saravelos iz Deutsche Banka upozorava: "Sljedeća faza mogla bi postati otvoreni financijski rat. Gubitnik će biti globalna ekonomija". Kineski udio u američkim državnim obveznicama iznosi 2,6 posto, odnosno više od 750 milijardi dolara od ukupnog državnog duga od 36 bilijuna dolara.
Pretpostavka da SAD održava vojnu nadmoć također bi se mogla urušiti. Velike vojne vježbe blizu Tajvana postale su toliko česte da bi Kina mogla brzo uvesti blokadu otoka. Pomorska ravnoteža snaga posljednjih godina počela se okretati protiv Amerikanaca.
Kontraadmiral Mike Studeman, koji je do 2023. vodio ured za pomorske obavještajne poslove u Pentagonu, izjavio je da bi Kinezi vrlo lako mogli pobijediti protiv američke mornarice. Oni koji su se pitali mogu li Kinezi pobijediti 2027. ili 2030. godine, promašili su bit, jer Kina je već danas ravnopravna u svakom pogledu.
Studeman tvrdi da je nova stvarnost na moru dio dugoročnog pristupa Narodne Republike: "Kinezi se organiziraju na industrijskoj razini kako bi pretvorili latentnu snagu u stvarnu snagu, a slabost SAD-a bila je u tome što nismo prepoznali tu činjenicu."
Trendovi u brodogradnji posebna su frustracija za Trumpa. Kineska su brodogradilišta 2024. godine porinula više od 250 brodova u usporedbi sa svega pet izgrađenih u Americi. Ukupna tonaža brodova proizvedenih u Kini samo u toj godini premašila je ukupan broj brodova proizvedenih u svim američkim brodogradilištima od 1945. godine.
Te brojke uglavnom se odnose na dominaciju Kine u komercijalnoj brodogradnji. Kad je riječ o izgradnji brodova za ratnu mornaricu, Amerikanci nisu uspjeli promijeniti dinamiku, a nedostatak kvalificiranih radnika sugerira da se taj problem neće brzo riješiti.
Prošlo je već nekoliko godina otkako je Kina prestigla SAD po broju velikih ratnih brodova i podmornica, s ukupno 234 prema američkih 219. Amerikanci nisu mogli držati korak. Iako američka mornarica zadržava prednosti u nekim područjima, posebno po kvaliteti i broju podmornica, čak bi i to moglo doći u pitanje. Amerikanci teško drže tempo gradnje dviju podmornica godišnje potrebnih za održavanje flote od oko 60 plovila.
Partnerstvo između predsjednika Xija i Vladimira Putina, koje se intenziviralo nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, moglo bi pomoći Kini jer bi transfer tehnologija mogao ponuditi rješenja za razvoj boljih podmornica. Iako je natjecanje s Kinom pokretalo mnoge američke obrambene programe, skupi promašaji doveli su do smanjenja broja brodova spremnih za djelovanje.
Time se vraćamo na pitanje kako su carinski rat i financijska nestabilnost promijenili diplomatsku dinamiku. U području Pacifika, Japan i Južna Koreja ključni su partneri SAD-a.
Bijela kuća pokušala je oživjeti sektor brodogradnje izvršnom uredbom, kojom su uvedeni dodatni troškovi uvoznicima koji koriste trgovačke brodove proizvedene u Kini. Najavljeno je i partnerstvo između američkih i južnokorejskih brodograditelja, kojemu je cilj povećati proizvodnju u Americi, ali to je dugoročni potez.
Amerikanci također žele koristiti brodogradilišta u Južnoj Koreji i Japanu za remont ratnih brodova. Međutim, spomenuti saveznici bili su među najteže pogođenima Trumpovim carinama. Kina već pokušava iskoristiti nepovjerenje kako bi odvukla tradicionalne saveznike Washingtona.
"Mislim da upropaštavamo svaku prednost koju smo imali", rekao je Studeman o carinskim ratovima.
Izgradnja bližih veza s Kinom bila bi "gubitnička strategija", rekao je američki ministar financija Scott Bessent europskim čelnicima, predvidjevši da će kineske kompanije svoje jeftine proizvode početi izvoziti drugdje. "Pogodite gdje će završiti? U europskim lukama".
Europska komisija odgodila je povećanje carina na američke proizvode, što je djelomična pobjeda za Trumpov pristup. Hoće li EU sada učiniti ono što Washington želi i podići prepreke za kineske izvoznike? Unija je prije nekoliko mjeseci povisila carine na kineska električna vozila, ali vjerojatnije je da će se Europljani suzdržati od uvođenja općih carina na kinesku robu.
Nepredvidivost potresa u globalnoj ekonomiji koji dolaze iz Bijele kuće potiče ih na suprotan smjer. South China Morning Post izvještava da će čelnici EU-a u srpnju održati razgovore u Pekingu, gdje obje strane žele ublažiti posljedice američkih carina.
Iako Trump tvrdi da sve ide prema planu, perspektiva je sumorna. Ne postoji brzo rješenje koje može zaustaviti uspon Kine kao velike sile i eroziju američke pozicije u svijetu. Američki pokušaji zaustavljanja kineskog ekonomskog i vojnog zamaha datiraju još od prvog Trumpovog mandata. Ipak, američki dug nastavlja rasti, a drugi ključni pokazatelji, od proizvodnje do snage mornaričke flote, i dalje padaju.
Kina bi zasad mogla pristati na kompromis oko trgovinskih uvjeta dok realnost milijardi izgubljenih od prodaje u SAD-u ne počne nagrizati gospodarstvo. Ali takav ishod imao bi svoju cijenu - kolateralnu štetu širom svijeta za živote, tržišta i savezništva.