Velika većina Hrvata smatra da su političari korumpirani i da se ne razlikuju međusobno, ali istovremeno većina podupire ostanak Hrvatske u Europskoj uniji, članstvo u NATO-u i smatra da se uz dobru politiku imigrante može uspješno uključiti u društvo – pokazuje ekskluzivno istraživanje Promocije plus provedeno za RTL.
Istraživanje je provedeno od 5. do 21. lipnja na uzorku od 1075 ispitanika, uz standardnu grešku +/- 3 posto i razinu pouzdanosti od 95 posto.
Da su "svi političari isti" smatra gotovo 50 posto ispitanika, a još četvrtina je indiferentna. Iako se radi o zabrinjavajućem rezultatu, riječ je o padu od 10 postotnih bodova u odnosu na 2022. kad je takav stav imalo gotovo 60 posto građana. Najveći udio nepovjerljivih bilježi se među starijim osobama i ispitanicima iz Slavonije.
Još izraženije nepovjerenje vlada po pitanju korupcije – da je većina političara korumpirana slaže se više od 60 posto ispitanika, no i tu je vidljiv pad u odnosu na prije tri godine, kad je taj stav podržavalo više od 70 posto.
Zanimljivo, više od 50 posto građana podržava ideju "vođe čvrste ruke", najčešće stariji i manje obrazovani ispitanici, osobito u Slavoniji. No u odnosu na 2022. broj onih koji žele autoritarnijeg vođu pao je za 16 postotnih bodova, što sugerira promjenu društvene klime.
Unatoč nepovjerenju u političare, više od 45 posto građana vjeruje da su u Hrvatskoj moguće promjene nabolje, dok je pesimističnih oko 17 posto. Oko 20 posto ispitanika nema jasan stav.
Na pitanje treba li imigrante uz dobru politiku uključiti u hrvatsko društvo, većina ispitanika odgovara potvrdno. Ipak, blago raste i udio onih koji se s time ne slažu u odnosu na prethodne godine.
Nakon 12 godina članstva u Europskoj uniji, više od 60 posto građana želi ostati u Uniji, dok 15 posto smatra da Hrvatska treba izaći. Petina je indiferentna.
Članstvo u NATO-u podupire gotovo polovica građana, što je blagi pad u odnosu na 2022. Otprilike 20 posto ispitanika protivi se članstvu, a značajan je broj neodlučnih.
Zbog inflacije i rasta cijena, nešto više od 44 posto građana podržalo bi povratak kune, dok je više od trećine protiv. Ostatak ispitanika je neodlučan.
Na ljestvici povjerenja od 1 do 10, najvišu ocjenu dobila je obitelj, zatim prijatelji, liječnici, znanstvenici i kolege na poslu. Slijede Crkva i vojska, a ispod srednje vrijednosti nalaze se policija, Vlada i javni službenici.
Najniže su rangirani mediji, sudstvo, Sabor, a na dnu su političari.
Na ljestvici od 1 do 5, Austrija i Njemačka dobile su najbolje ocjene, slijede Italija, EU i Francuska. NATO i Mađarska dobivaju prosječnu ocjenu, dok su SAD, Kina i Rusija ocijenjeni slabije, pri čemu je Rusija na samom začelju s jedva dovoljnim.
Slično je i s percepcijom svjetskih lidera. Najbolje ocjene ima novi njemački kancelar Friedrich Merz, a slijede Macron i Starmer. Donald Trump je ispod prosjeka, a Putin na dnu ljestvice.