Foto: Press Insights
U HRVATSKOJ je po prvi put objavljeno istraživanje koje ispituje odnos između Vlade RH i novinara koji prate rad Vlade. U istraživanju je sudjelovalo 27 novinara iz 18 medija, koji su pratili rad Vlade Zorana Milanovića te općenito sektor politike od 2000. godine. Press insights istraživanje koje su pokrenuli studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Visoke škole Edward Bernays, Marko Božac i Maro Alavanja, godišnje ispituje odnos novinara, medija i Vlade.
Po pitanju otvorenosti i prijateljske nastrojenosti Vlade prema predstavnicima medija, Vlada Zorana Milanovića vodi s prosječnom ocjenom od 3,53, iako 33 posto ispitanika smatra kako sam Zoran Milanović nije naklonjen medijima.
Zanimljivo je istaknuti i kako gotovo svi novinari, odnosno 90 posto ispitanika, navode kako najkorisnije informacije ipak najčešće dobivaju putem neformalnih druženja s vladinim dužnosnicima.
Prvo istraživanje ovog aspekta javnog prostora i komunikacije
Istraživanje je pokazalo kako je bivša Vlada, s prosječnom ocjenom od 3,53, bila dosad najotvorenija i najspremnija za transparentnu komunikaciju s medijima i javnošću. Što se tiče bivšeg premijera, 33 posto ispitanika ipak tvrdi kako nije bio naklonjen prema predstavnicima medija za vrijeme svog mandata, dok je 40 posto ocijenilo kako je Zoran Milanović bio neutralan prema sedmoj sili.
Vlada Jadranke Kosor ocijenjena je s prosječnom ocjenom 2,6, dok je Vlada Ive Sanadera ocijenjena s 2,5. Milanovićevu Vladu po otvorenosti u stopu prati Vlada Ivice Račana, s prosječnom ocjenom od 3,44.
Više od polovice (59 posto) ispitanih novinara smatra da je u 2015. godini Vlada Zorana Milanovića bila otvorenija nego prije, što se može dovesti u korelaciju s činjenicom da je 2015. bila izborna godina. S druge strane, 37 posto novinara ipak smatra da je Vlada u tom periodu bila jednako otvorena.
Informacije Milanovićeve Vlade vjerodostojne
U prosjeku, dvoje od troje ispitanih novinara tvrdi kako su informacije dobivene od dužnosnika u Vladi Zorana Milanovića bile vjerodostojne, dok jedan od troje ne može procijeniti koliko su vjerodostojne bile informacije dobivene od tadašnjih Vladinih dužnosnika.
"Novinarima je najvažnije da im izvor ne laže i da je dostupan. Odnosno, da sve ono što nije za reći javno, a može se reći off the record, bude točno i pravovremeno s obzirom na zadane rokove", naglašava komunikacijski savjetnik i jedan od pokretača Press Insightsa Maro Alavanja.
Kad su u pitanju dužnosnici zaduženi za odnose s medijima i komunikaciju Vlade, bivši glasnogovornik Vlade u zadnje dvije godine mandata Zorana Milanovića, Nikola Jelić, ocijenjen je s visokih 4,3 i novinari ga navode kao veliki faktor pri ocjenjivanju otvorenosti Vlade bivšeg premijera.
S prosječnom ocjenom 3,4 slijede Ivana Grljak, glasnogovornica Vlade Zorana Milanovića u prve dvije godine mandata, te Aleksandra Kolarić, glasnogovornica Vlade Ivice Račana. S druge strane, Ratko Maček, glasnogovornik Vlade Ive Sanadera, najslabije je ocijenjeni dužnosnik s 2,3. U stopu ga s ocjenom 2,6 prate glasnogovornik iz vremena Jadranke Kosor, Mladen Pavić, te bivša posebna savjetnica za odnose s javnošću Zorana Milanovića, Zinka Bardić.
Saucha jako loše ocijenjen
Od ostalih dužnosnika, Tomislav Saucha, predstojnik ureda Zorana Milanovića ocijenjen je kao iznimno rijetko spreman za suradnju s medijima (što je potpuno oprečno praksi u Velikoj Britaniji ili SAD-u gdje takozvane "Chief of Staff" funkcije igraju veliku ulogu u komunikaciji s medijima).
U isto vrijeme, gotovo svi novinari, njih 9 od 10 ispitanih, navode kako ipak najkorisnije informacije najčešće dobivaju putem neformalnih razgovora s vladinim dužnosnicima. Tako je primjerice visoku ocjenu dobio Odjel za online komunikaciju, što pokazuje da novinari i građani (kroz upite i odgovore) pozitivno gledaju na otvaranje Vlade prema društvenim mrežama koje je započelo Vladom Zorana Milanovića.
Kako ste se odlučili baš za ovu temu istraživanja?
"Ideja je krenula kao istraživanje za diplomske radove s obzirom na to da smo Maro i ja studenti završnih godina na Visokoj školi Edward Bernays i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
U razgovoru s novinarima koji su sudjelovali u istraživanju, zaključili smo kako ovakvo istraživanje nitko do sada nije napravio i da bi ga trebalo objaviti s ciljem utjecanja na kvalitetu javne komunikacije", kaže za Index Marko Božac.
Namjeravate li ponoviti istraživanje?
"Apsolutno, a imamo i novih ideja za još sličnih istraživanja! Planiramo ga provoditi jedanput godišnje upravo kako bi usporedili i unaprijedili komunikaciju u javnom i političkom prostoru", objašnjava Božac.
Općenito gledajući, kako ocjenjujete komunikaciju u hrvatskom javnom prostoru?
"U Hrvatskoj često nailazimo na amaterizam velikih razmjera u svim porama društva, pa tako i komunikacija ne odskače puno - pogotovo u politici koja ima najviše prostora u medijima. Trenutna atmosfera koja potiče netoleranciju i dijeljenje društva radi partikularnih interesa je naprosto neizdrživa i vrlo neodgovorna.
Komunikacijski gledano, hrvatski političari miljama su daleko od zapadnih kolega", smatra Alavanja.
Što biste istaknuli kao najvažniji takeaway ovog istraživanja?
"Po sudu novinara, naše Vlade funkcioniraju puno transparentnije od recimo slovenske Vlade ili srpske Vlade, no i dalje imamo puno posla po tom pitanju. Veliki iskorak u otvorenosti je i nagrađivani odjel za online komunikaciju Vlade RH.
S druge pak strane, novinari u Sloveniji unaprijed moraju poslati pitanja za pressice i PR služba odabire novinare koji mogu postaviti pitanje zbog čega je HND i reagirao oko slučaja s premijerom Cerarom i aferom pirangate", zaključuje Alavanja za Index.