Iako se kuga uglavnom povezuje sa srednjim vijekom, ta bolest i danas predstavlja prijetnju koja bez brzog liječenja može biti smrtonosna. Gotovo 700 godina nakon što je crna smrt poharala velik dio europskog stanovništva, znanstvenici su možda na pragu razvoja novog cjepiva. Dva nova cjepiva pokazala su u testiranjima na miševima stopostotnu učinkovitost protiv bakterije Yersinia pestis, uzročnika kuge, piše Science Alert.
Učinkovitost protiv najopasnijeg oblika
Posebno je važno što su cjepiva bila djelotvorna i protiv plućne kuge, izrazito opasnog oblika bolesti koji napada pluća. Svi miševi iz kontrolne skupine koji nisu primili cjepivo uginuli su unutar nekoliko dana nakon zaraze. Iako se kuga može liječiti antibioticima ako se otkrije na vrijeme, uzročnici bolesti, kao i kod drugih bakterijskih infekcija, razvijaju sve veću otpornost na lijekove.
Trenutačno ne postoji cjepivo protiv kuge koje je odobrila američka Agencija za hranu i lijekove (FDA), a Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje cijepljenje osim za visokorizične skupine, poput zdravstvenih djelatnika u pogođenim područjima.
Kuga kao suvremena prijetnja
Premda se o kugi često razmišlja kao o bolesti iz prošlosti, svake se godine zabilježi od nekoliko stotina do nekoliko tisuća slučajeva, uz povremene epidemije. Većina slučajeva bilježi se u Africi, ali bolest se može pojaviti gotovo svugdje gdje ljudi žive u blizini štakorskih buha, koje prenose bakteriju Y. pestis.
Najpoznatiji je bubonski oblik kuge, koji uzrokuje bolne otekline limfnih čvorova u pazuhu ili preponama. Međutim, plućna kuga predstavlja znatno veću opasnost i gotovo uvijek je smrtonosna ako se liječenje ne započne unutar tri do četiri dana od pojave simptoma.
Nova cjepiva i metoda primjene
Istraživači s Medicinskog odjela Sveučilišta u Texasu u Galvestonu razvili su dva nova cjepiva protiv bakterije Y. pestis, nazvana LMA i LMP. Radi se o živim atenuiranim cjepivima, što znači da koriste žive, ali oslabljene i mutirane verzije bakterije kako bi potaknuli imunološki sustav na reakciju. Znanstvenici su cjepiva primijenili intramuskularnom injekcijom, a 21 dan kasnije uslijedila je druga doza.
Ta druga doza bila je ili ponovljena injekcija istog cjepiva ili cjepivo na bazi adenovirusa koje se primjenjuje kroz nos. Ta tehnika poznata je kao strategija "pripremi i privuci" (prime-pull). Intramuskularna doza "priprema" imunološki sustav, dok doza primijenjena kroz nos "privlači" imunološke stanice na mjesto ulaska patogena, odnosno u nosno tkivo.
Rezultati testiranja na miševima
Trideset i dva dana nakon druge doze, istraživači su izložili miševe smrtonosnoj dozi bakterije Y. pestis. Svi miševi iz kontrolne skupine uginuli su unutar četiri dana. Istovremeno, svi cijepljeni miševi su preživjeli. Tjedan dana kasnije, preživjele miševe izložili su iznimno visokoj dozi bakterija kuge. Zaštita je ostala stopostotna u većini skupina, no u jednoj je pala na 80 posto.
U toj su se skupini nalazili miševi koji su primili dvije intramuskularne doze LMA ili LMP cjepiva, ali ne i nosno cjepivo. Ti su miševi također bili genetski modificirani tako da im nedostaje gen za proizvodnju interferona-gama, imunološke molekule koja ima važnu ulogu u zaštiti od bakterijskih infekcija.
Sljedeći koraci i zaključak istraživanja
Analiza seruma i sluzi imuniziranih miševa pokazala je da su cjepiva potaknula snažan odgovor antitijela. U radu objavljenom u časopisu Science Translational Medicine, istraživači su zaključili da njihova cjepiva i strategije cijepljenja puno obećavaju.
"Naša cjepiva i strategije cijepljenja su obećavajući te bi ih trebalo dalje evaluirati na primatima, a potom i u kliničkim ispitivanjima na ljudima", navode autori studije. Ističu da je potrebno procijeniti i sposobnost kombiniranih cjepiva da potaknu brz i učinkovit imunitet za primjenu u hitnim situacijama, kao i njihovu mogućnost stvaranja dugotrajne zaštite.