Njemačka više nije zemlja koja prima najviše zahtjeva za azil u Europskoj uniji, pokazuju najnoviji podaci koje je u ponedjeljak objavila Agencija EU za azil (EUAA), piše Euronews. Do kraja lipnja 2025. godine, Francuska sa 78.000 i Španjolska sa 77.000 zahtjeva pretekle su Njemačku, koja je zabilježila 70.000 zahtjeva, a godinama je bila glavno odredište tražitelja azila.
Ukupno su zemlje EU-a, uz Norvešku i Švicarsku, u prvoj polovici godine primile 399.000 zahtjeva za azil, što predstavlja pad od 23 posto u usporedbi s istim razdobljem 2024. Broj zahtjeva u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj pao je za 43, 25 odnosno 13 posto u odnosu na prvu polovicu 2024., dok je u Francuskoj ostao stabilan. Francuska je tako postala zemlja s najviše zahtjeva za azil u EU. Te četiri zemlje zajedno čine gotovo tri četvrtine svih zahtjeva podnesenih na području cijele EU.
Došlo je do značajnog pada broja zahtjeva koje su podnijeli sirijski državljani i sada ih je 25.000 manje nego u prvih šest mjeseci prethodne godine. Smatra se da je to posljedica pada Assadovog režima u Siriji prošlog prosinca.
S druge strane, Venezuela je postala glavna zemlja podrijetla tražitelja azila. Venezuelanci su u 2025. podnijeli oko 49.000 zahtjeva, što je porast od gotovo jedne trećine u odnosu na prethodnu godinu. Time su postali najveća nacionalna skupina u prvoj polovici 2025. godine, nakon desetljeća u kojem su Sirijci, prema podacima EUAA-e, bili vodeći po broju tražitelja zaštite u EU.
Ovaj ogroman porast vjerojatno je povezan sa strožom imigracijskom politikom u SAD-u, tradicionalnom odredištu za venezuelansku dijasporu, rekao je za Euronews Martin Wagner, stručnjak za azil iz Međunarodnog centra za razvoj migracijske politike (ICMPD): "Kako su SAD postale restriktivnije prema migracijama općenito, ljudi su sve više tražili druga mjesta za preseljenje."
Otkako je Donald Trump ponovno preuzeo dužnost američkog predsjednika, započeo je obračun s venezuelanskim migrantima, a njegova je administracija nedavno objavila ukidanje privremene zaštite za više od 250.000 venezuelanskih državljana.
Nasuprot tome, Venezuelanci mogu sletjeti u Europu bez vize i ostati najviše 90 dana u zemljama schengenskog područja samo s putovnicama. Zahtjev za vizu ili međunarodnu zaštitu obično podnose kada se već nalaze na tlu EU-a, pojasnio je stručnjak.
"Venezuelanci dolaze u Europu već neko vrijeme, ali većina zapravo ostaje unutar latinoameričke regije. To je tipično u slučajevima velikih raseljavanja: većina ljudi ostaje u blizini, iako se neki na kraju presele dalje. Razlozi za daljnje preseljenje variraju. Često je to zbog mreža prijatelja, obitelji ili zajednica koje već poznaju u drugoj zemlji, što olakšava tranziciju."
Iako je stopa priznavanja međunarodne zaštite za Venezuelance u EU niža od 20 posto, mnoge zemlje mogu im ponuditi i nacionalne statuse zaštite, rekao je Wagner. Španjolska nudi većinu takvih oblika zaštite, zbog čega je i glavno odredište Venezuelanaca. Čak 93 posto njihovih zahtjeva upućeno je Španjolskoj, čemu pridonose zajednički jezik i već postojeća dijaspora u zemlji.