Njemački ministar obrane Boris Pistorius izjavio je prošle godine da se Nijemci moraju pripremiti za rat do 2029. godine. Njemačka vlada povećava troškove obrane, a proizvođači automobila razmatraju prenamjenu tvornica za proizvodnju vojne opreme, dok se zemlja suočava s mogućnošću da bi Europa uskoro mogla biti uvučena u potpuni sukob.
Jedna je tvrtka prepoznala novu tržišnu nišu: uslugu posredovanja u prodaji nuklearnih skloništa. Vlasnik i direktor tvrtke German Bunker Makler, Peter Aurnhammer, rekao je za Euronews da potražnja za objektima otpornima na eksplozije značajno raste.
Njegovi su kupci rasprostranjeni po cijeloj Njemačkoj. Sve više ljudi podiže skloništa u svojim domovima. Njemačka ima velik broj skloništa i bunkera koji su ostali iz Drugog svjetskog rata i Hladnog rata, ali mnogi od njih zahtijevaju popravke ili obnovu.
Prema internetskoj stranici Bunker Maklera, u Njemačkoj ne postoji nijedno javno sklonište za civile: "Politička zbivanja u prošloj godini dovela su do promjene stavova u društvu, pa obitelji sada poduzimaju korake kako bi osigurale vlastitu sigurnost".
Tvrtka nudi građanima koji ne mogu izgraditi vlastita skloništa mogućnost da rezerviraju mjesta u slučaju nuklearnog napada. German Bunker Makler također nudi mjesta u takozvanim "hotelima-skloništima" u sklopu prenamjene podzemnih garaža u skloništa u slučaju izvanrednog stanja.
Po potrebi, garaže se mogu isprazniti od automobila, postaviti kreveti i zalihe, te uključiti ventilacijski sustavi. Tvrtka nudi prostore po cijeni između 35 i 89 eura dnevno u mirnodopsko vrijeme, te između 85 i 180 eura dnevno u hitnim situacijama.
Pretplate započinju u mirnodopsko vrijeme, a ugovori traju između sedam i deset godina. Skuplji paket uključuje mjesto u skloništu, sobu u hotelu s četiri zvjezdice, zajamčene zalihe hrane za tri mjeseca te prostor za wellness i spa. Jeftiniji paket uključuje samo mjesto u skloništu, a hotelska usluga se može koristiti samo za vrijeme izvanrednog stanja.
Prema izvješću njemačkog Bundestaga iz siječnja ove godine, postoji 579 skloništa, s otprilike 478.000 mjesta, što je ostatak od 2000 skloništa izgrađenih u nekadašnjim zapadnonjemačkim saveznim državama.
Među njima su podzemne garaže, željezničke stanice i zaštićene bolnice koje su izgrađene za vrijeme Drugog svjetskog rata. Međutim, prema tim podacima, nijedna civilna obrambena infrastruktura u zemlji nije funkcionalna niti operativna.
Vlada je 2008. godine odlučila napustiti koncept skloništa i prestati s funkcionalnim održavanjem javnih skloništa jer je Europa tada živjela u relativno mirnim vremenima.
Švicarska je krajem prošle godine najavila da će uložiti oko 250 milijuna eura u nadogradnju svojih skloništa za hitne slučajeve. Prema švicarskom zakonu, svaki građanin mora imati pristup skloništu, a svaka nova zgrada mora imati izgrađeno sklonište. Skloništa imaju ojačana vrata za zaštitu od nuklearnih eksplozija, no trenutačno ih mnogi koriste kao vinske podrume.