RUSKI mediji javljaju kako je posljednji ruski car Nikolaj II izbio na prvo mjesto u produženoj on-line anketi za najvećeg Rusa svih vremena.
Anketu su prije dva mjeseca – po uzoru na ankete u mnogim drugim zemljama kao što su Velika Britanija i Njemačka - započeli ruska državna televizija, Institut za rusku povijest pri Ruskoj akademiji znanosti i umjetnosti i Zaklada za javno mnijenje. Nakon što je završio prvi krug, objavljen je uži izbor od 50 kandidata, a konačni rezultati su trebali biti objavljeni u srpnju.
Međutim, nedavno su "procurili" preliminarni rezultati prema kojima se u anketi na prvom mjestu našao Josif Visarionovič Staljin, komunistički vođa Sovjetskog Saveza od 1924. do 1953. godine.
Ruska javnost je bila iznenađena, a njen liberalni dio ogorčen i uplašen da bi taj rezultat – s obzirom na milijune Staljinovih žrtava i reputaciju jednog od najvećih monstruma svjetske povijesti - predstavljao "nacionalnu sramotu".
Stoga su organizatori odlučili produžiti anketu sve do rujna kako bi se takve komplikacije izbjegle. Izgleda da je, barem zasada, ta odluka urodila plodom i Staljin više nije na prvom mjestu.
Komunističkog diktatora pretekao car-mučenik
Njega je s prvog mjesta skinuo Nikolaj Aleksandrovič Romanov (1868 – 1918) koji je od 1894. do 1917. pod imenom Nikolaj II vladao kao car Rusije, kralj Poljske i veliki vojvoda Finske.
Njegova je vladavina bila obilježena nizom katastrofa – sramotnim porazom u ratu s Japanom, krvavim gušenjem pokušaja da se autokratski sustav zamijeni s liberalnom demokracijom, a konačno i ulaskom u prvi svjetski rat koji je završio s još većim vojnim debaklom. Godine 1917. Nikolaj je zbačen s prijestolja, a Rusija ostala bez svog carstva i ubrzo uronila u višegodišnji revolucionarni metež i građanski rat od čijih se posljedica dan-danas nije potpuno oporavila.
Usprkos toga što ga smatraju jednim od najnesposobnijih vladara u svjetskoj povijesti, Nikolaj II uživa veliku popularnost kao mučenik među antikomunistički raspoloženim dijelom ruske i svjetske javnost. Razlog tome je činjenica da je bila jedna od prvih, a sasvim sigurno i najpoznatija žrtva komunističkog terora. Noću 17. srpnja 1918. su njega i članove carske obitelji revolverskim hicima i ubodima bajuneta likvidirali boljševici u gradu Jekaterinburgu.
Desetljećima su okolnosti tog zločina, pa i sudbina cara i obitelji, bile nepoznate, kao i predmet brojnih špekulacija i urbanih legendi. Godine 1981. ga je svecem proglasila Ruska pravoslavna crkva u izgnanstvu. Detalji ubojstva su službeno objavljeni tek pred kraj SSSR-a početkom 1990-ih, a tada su iskopani i Nikolajevi posmrtni ostaci. Godine 1998. car je sahranjen u Sankt Petersburgu, a 2000. proglašen i svecem Ruske pravoslavne crkve.
Dio ruskih komentatora vjeruje kako je Nikolaj II izbio na prvo mjesto upravo zahvaljujući 90. obljetnici njegovog ubojstva i velikom publicitetu koji je ona izazvala u ruskim medijima. Staljin se, pak, nalazi na drugom mjestu, dok je na trećem mjestu boljševički vođa i osnivač SSSR-a Vladimir Iljič Lenjin, koji je 1918. zapovjedio Nikolajevu likvidaciju.
D.A.