NI SUSJEDI NE ŽELE RADITI U HRVATSKOJ Više od pola radnih dozvola ostalo neiskorišteno

Ilustracija: 123rf

VIŠE od 50 posto radnih dozvola, točnije još 2483 dozvole namijenjene radnicima u turizmu ostale su neiskorištene. Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo turizma, osigurali su 4660 dozvola (929 je iskorišteno, dok ih je 1188 u postupku odobravanja).


Iako su neki radnici iz BiH i Srbije došli odraditi sezonu u Hrvatskoj, činjenica je da interes susjeda za radom u Hrvatskoj nije velik, što pokazuju i navedeni podaci.

"Hrvatskoj nedostaje bar 15.000 radnika u turizmu. Ministarstvo turizma je računalo na radnike iz Bosne, no ni ti ljudi ne žele u Hrvatsku, već radije odlaze u Austriju gdje konobarima nude 1800 eura plaću uz besplatan smještaj i hranu. S druge strane, priča o Filipincima je suluda, niti znaju jezik niti naš mentalitet. Moramo se bazirati na našim ljudima i osigurati im dostojanstven život u Hrvatskoj, tad ćemo zadržati mlade u turizmu", rekao je Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma u razgovoru za Index.

>> UGOSTITELJI NA MUKAMA Nema radnika, a plaće narasle i do 40.000 kuna

>> VLASNICI HOTELA DIŽU PLAĆE Mole ljude da dođu raditi, nude bonuse, božićnice, poklon bonove

Navodi kako Istra ima najmanje problema jer prednjači pred ostatkom Hrvatske pa su tako povećali plaće i riješili smještaj za radnike, dok će Dalmacija imati velikih problema.

Ova sezona neće propasti. Što je sa sljedećom?

Iako tvrdi kako ova sezona zasigurno neće propasti, nije siguran za onu sljedeću.


"Gosti će dolaziti, međutim pitanje je koliko će biti zadovoljni kvalitetom usluge, koliko god je gostu bitna destinacija, toliko su mu bitni ljudi koji rade u turizmu. Kad gledamo istraživanja, onda se iz njih vidi koliko je gostu važan odnos konobara prema njemu, na osnovu tog zadovoljstva se vraća na destinaciju. Nije problem samo u broju radnika, već je problem u nedostatku kvalitete.

Kod nas ljude za rad u ugostiteljstvu doslovno kupe s puta, ne pita ih se imaju li iskustva i koje su struke. Osoba koja gostu ne zna ponuditi koje vino ide uz koje jelo čini štetu turizmu. Ovaj posao je nekad bio cijenjen, a danas se djecu plaši izjavama 'dat ću te u konobare ne budeš li htio učiti'", kaže Andrić.

Navodi kako nam nedostaje školovanih i kvalitetnih radnika. S druge strane, kaže kako činjenica da nedostatak radne snage dovodi do toga da nekvalificirani koji ne znaju posao ucjenjuju ugostitelje i tvrdi da je teško naći konobara na moru koji ima plaću ispod sedam-osam tisuća kuna.

"Državna politika je dovela do toga da nema dovoljno radnika jer su otišli van, a jedini izlaz iz ovoga je povećati plaće, ali ne samo to, nego tim mladim ljudima treba dati ugovore na neodređeno. Sezonac je građanin drugog reda koji si mora razmisliti kako će preživjeti ostalih pola godine kad nije sezona. A da bi ugostitelji mogli zaposliti ljude i dati im normalne plaće, za to se treba pobrinuti država", ističe Andrić.

"Imamo najveće poreze i najviše parafiskalnih davanja"

Prije svega smatra kako vlada mora shvatiti da je ova porezna politika neodrživa. Konkurentske zemlje imaju daleko niže poreze. Za primjer navodi Francusku koja je smanjila poreze u turizmu i ugostiteljstvu 8 posto, dok je u ostalim konkurentskim zemljama najveći porez 14 posto. Hrvatska pak ima PDV 24 posto.

"Uz to još imamo toliko parafiskalnih davanja kao nijedna druga zemlja u EU-u. Treći problem u odnosu na europske zemlje je davanje državi kroz bruto 2. Da bi ugostitelj zaposlio kuhara i dao mu 18.000 kuna neto iznos, on za njega mora izdvojiti preko 36.000 kuna. I u tom dijelu treba nešto napraviti ako mislimo da nam turizam bude konkurentan", smatra Andrić.

Ove ćemo godine, kaže, imati značajne investicije u turizmu, grade se novi hoteli ili se povećavaju kapaciteti postojećih, a pitanje je tko će odrađivati sezonu.

"Radnicima povećati plaće, poslodavcima smanjiti davanja"

"Zacrtali smo si rast konkurentnosti hrvatskog turizma, ali to ne ide bez kvalitete usluge. Moramo produljiti sezonu da radnicima povećamo plaće, a poslodavcima smanjimo davanja državi i tek tad možemo zaustaviti egzodus. Sindikat turizma s poslodavcima se izborio da se ne oporezuju smještaj i prehrana za sezonce. Neke stvari idu nabolje, tako se, recimo, poboljšao smještaj za sezonce jer su hotelijeri shvatili koliko je to važno.

Valamar je tako uštedio 7 milijuna kuna na neoporezivanju smještaja i još su dodali 8 milijuna kuna te ukupno 15 milijuna kuna uložili u plaće radnicima", rekao nam je Andrić.

Za kraj je poručio kako će teret sezone na svojim leđima iznijeti kvalificirana radna snaga koja će morati potegnuti za ostale koji ne znaju posao. Isto je bilo i lani, no ova sezona će, tvrdi, najviše pokazati probleme zbog nedostatka radne snage.

Ministarstvo turizma pak smatra da "izazovi vezani uz pronalazak dostatnog broja kvalitetne radne snage nisu specifičnost samo Hrvatske, već su zajednički svim zemljama EU-a".

"Sektor turizma i ugostiteljstva u svijetu permanentno raste te je prošle godine rastom od 4,6 posto nadmašio rast ukupnog svjetskog gospodarstva i bio najbrže rastući sektor. Kako se ove godine u Hrvatskoj očekuje daljnji porast turističkog prometa, kao i otvaranje novih objekata, postoji povećana potreba za radnom snagom. Stoga je jaz koji se stvorio između potražnje i jačanja turističke ponude i potrebe za radnom snagom koja bi pratila rast turističkog sektora djelom logična posljedica trendova u turističkoj industriji", stoji u odgovoru Ministarstva za Index.

Ističu da ulažu napore kako bi osigurali dostatan broj radnika za turizam i ugostiteljstvo u ovoj turističkoj godini.

Ministarstvo: Prekvalificirali smo 1500 radnika za rad u ugostiteljstvu

Navode kako su s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava osnovali Radnu skupinu čiji je zadatak bio prikupiti podatke od poslodavaca o njihovim potrebama za radnicima te je sastavljen hodogram aktivnosti.

"Anketirane su nezaposlene osobe o interesu za radom u turizmu (od ukupnog broja nezaposlenih – 25.000 je pokazalo interes za rad u turizmu). Drugu godinu za redom organizirani su Dani poslova u turizmu u Zagrebu, Splitu, Osijeku te specijalističke radionice u Vukovaru i Bjelovaru (110 poslodavaca, 15 tisuća posjetitelja). Dani poslova u turizmu zamišljeni su kao mjesto susreta vodećih poslodavaca u turizmu i u ugostiteljstvu te posjetitelja u potrazi za sezonskim zapošljavanjem.

Dosad je prekvalificirano 1500 radnika za rad u ugostiteljskim djelatnostima, a u proces prekvalifikacije je još uključeno još 2200 radnika (za koje je osigurano i učenje stranih jezika). Osigurali smo 4660 dozvola", kažu u Ministarstvu.

Što se tiče obrazovanja kadrova u ugostiteljstvu i turizmu, Ministarstvo navodi kako sufinanciraju 423 učenika i studenta koji se obrazuju za ugostiteljsko-turistička zanimanja i zanimanja vezana uz razvoj posebnih oblika turizma. U odnosu na lani to je, tvrde, povećanje od 194 stipendista.

Ističu kako su osigurali 400.000 kuna za 11 projekata koji uključuju stvaranje turističkih proizvoda, promocije i uvođenja IT komunikacijskih tehnologija i sl.

Ministarstvo za 500 milijuna kuna osniva Regionalne centre kompetentnosti

Dodaju još kako rade na realizaciji Regionalnih centara kompetentnosti za ugostiteljstvo i turizam koji bi nudili potrebna stručna znanja i vještine mogućnosti prekvalifikacije, dokvalifikacije i sl.

Ovi centri će inicirati blisku suradnju s poslodavcima u sektoru turizma i ugostiteljstva kako bi se uspostavio kvalitetan sustav provođenja prakse na radnom mjestu, a poseban naglasak kroz aktivnosti će se staviti i na promociji zanimanja u turizmu.

"Uz formalno strukovno obrazovanje, dodatna potrebna stručna znanja i vještine bit će pružena i odraslim osobama kroz mogućnosti prekvalifikacije, dokvalifikacije i sl. te će se i tako stvarati kvalitetan i potreban kadar za rad u turizmu. Za uspostavu ovih centara predviđeno je i osigurano 500 milijuna kuna te će ih biti pet do sedam.

Istaknuli bismo kako je vlada donijela u prosincu 2017. paket mjera za zadržavanje i rast zapošljavanja, kroz koje je donesena odluka o poreznom rasterećenju svih poduzetnika koji svojim sezonskim radnicima osiguravaju smještaj i topli obrok. Troškovi smještaja i toplog obroka za sezonske radnike tako se više ne oporezuju kao plaća u naravi. Poslodavci su veoma pozitivno reagirali pa već sad možemo vidjeti kako je najavljena izgradnja smještajnih kapaciteta za smještaj radnika, povećanje plaća, dodaci na plaću itd.

Uz navedene i daljnje mjere, aktivnosti te kontinuirano ulaganje u ljudske potencijale čitavog turističkog sustava, vjerujemo kako će se zadovoljiti potrebe za radnom snagom te omogućiti daljnji rast i razvoj hrvatskog turizma", kažu u Ministarstvu.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.