Samo trećina učenika u šibenskoj školi ide na vjeronauk, ravnateljica: "Treba nam novi predmet"

Foto: FAH

U OSNOVNOJ školi Brodarica kod Šibenika pola učenika ne pohađa sate vjeronauka, piše ŠibenikIn.

Da to nije slučaj samo u Brodarici, potvrđuju i ostali ravnatelji šibenskih osnovnih škola. Smatraju kako bi uvođenje alternativnog izbornog predmeta za učenike koji za izborni predmet nisu upisali vjeronauk bila dobra zamisao.

Ministrica Divjak za ostanak vjeronauka u školama

Aktualna ministrica obrazovanja Blaženka Divjak najavila je kako se, barem po pitanju vjeronauka u školama, ništa značajno neće mijenjati. Prilikom govora o uvođenju informatizacije u školi na pitanje novinara hoće li uvođenje informatike "izgurati" vjeronauk kao izborni predmet, o čemu se špekuliralo u javnosti, ministrica je to odbacila te kazala da nemaju problema sa satnicom.

Hrvatska je zemlja s najkraćim obaveznim obrazovanjem u Europi i među zemljama u kojima učenici provode najmanje vremena u školi. "Uz uvođenje obavezne informatike ostaje nam mjesta za još nekoliko izbornih predmeta, uključujući i vjeronauk", kazala je.

>> VIDEO Ministrica Divjak predstavila novi program informatike u školama, dotakla se i vjeronauka

"Vjeronauk je tema koja je visoko politizirana. U ovom trenutku ne postoji plan revidiranja vjeronauka kao izbornog predmeta, ali ono što treba naglasiti da je škola odlučujući faktor u tome da se kao izborni predmet organizira tako da učenici koji ne idu na vjeronauk nisu zakinuti; rasporedom sati, odnosom prema učenicima i njegovanjem atmosfere tolerancije u samim školama", kazala je o tome Divjak.

>> Ministrica Divjak: Vjeronauk ostaje u školama

U šibenskoj školi na vjeronauk ne ide niti trećina učenika

Ravnateljica šibenske OŠ Juraj Šižgorić, Ivana Rupić navodi kako je uvođenje alternative vjeronauku vrlo kompleksno iako nastavu vjeronauka pohađa samo 95 učenika od ukupno 350.

"Škola u tim stvarima nije do kraja autonomna, budući da mora od Ministarstva dobiti dopusnicu za izvođenje nastave, a stručni tim treba dobro i kvalitetno osmisliti o kakvom bi novom predmetu tu bila riječ. Bilo da je riječ o etici ili nekoj radionici da učenici koji ne slušaju vjeronauk nisu besposleni, to ne može biti nešto što će samo 'pokrpati rupu' u rasporedu sati, nego dobro promišljeno i pametno rješenje, a bilo bi dobro da takvo postoji", kazala je Rupić. Dodaje da bi novi predmet značio otvaranje novog radnog mjesta, a za to je potrebno odobrenje ministarstva.

Alternativni predmet dobra ideja

I ravnatelj Osnovne škole Juraj Dalmatinac, Natko Duvnjak, također smatra da bi uvođenje alternativnog fakultativnog predmeta za učenike koji ne pohađaju vjeronauk bila dobra ideja.

"Svakako bi bilo dobro da učenici koji se nisu upisali na vjeronauk imaju jedan alternativni oblik nastave. Inače, preporuka je da vjeronauk po rasporedu bude prvi ili zadnji sat nastave i mi se nastojimo toga držati u najvećoj mogućoj mjeri, ali s obzirom na broj razrednih odjeljenja, to nije uvijek moguće do kraja ispoštovati", kazao je Duvnjak. U njegovoj osnovnoj školi svaki deseti učenih (njih 50 od 500) ne pohađa vjeronauk, a tijekom "slobodnog sata" učenike potiču da vrijeme provedu u školskoj knjižnici.

U Brodarici polovica učenika ne pohađa vjeronauk

U Osnovnoj školi Brodarica polovica učenika, njih 150, ne pohađa nastavu vjeronauka. Ravnatelj škole Emil Božikov smatra da bi uvođenje alternativnog fakultativnog predmeta bilo potrebno. "Ipak, za uvođenje takvog predmeta potrebno je ostvariti neke druge preduvjete, a ključno je osmosatno radno vrijeme učitelja", kazao je Božikov.

"Nastava vjeronauka uglavnom je na rasporedu predsatom ili prvi, odnosno zadnji sat nastave, tako da učenici koji ga ne pohađaju mogu ostati kući. One koji su u školi potičemo da borave u knjižnici ili im osmislimo nekakvu igru, nije to ništa organizirano ni propisano, nego se trudimo kvalitetno im popuniti vrijeme", dodaje ravnatelj brodaričke škole. Ističe kako je ključna "reorganizacija" sustava odgoja i obrazovanja jer škole rade po planovima i programima još iz 2006. godine.

"Trebamo školu budućnosti", naglašava Božikov, "s planom i programom koji nije striktan već će učitelji i škole imati slobodu osmisliti ih u skladu s vremenom u kojem živimo."

"Dijelovi brojnih predmeta su prevaziđeni i potrebno ih je doraditi s obzirom na vremenski odmak, osuvremeniti u skladu s vremenom, prostorom, potrebama gospodarstva i svakodnevnog života koji nije isti kao prije 20 ili 30 godina", zaključio je Božikov.