Na azijskim burzama rast najvažnijih indeksa

Foto: EPA

NA AZIJSKIM burzama najvažniji indeksi nastavili su uspon jer investitori polažu nade u nove poticaje koje bi zakonodavci mogli odobriti u glavnim svjetskim gospodarstvima kako bi suzbili nervozu oko moguće recesije.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih u 7:30 bio je u plusu 0,31 posto. Istodobno tokijski Nikkei ojačao je 0,47 posto, a u plusu su bili i svi ostali važni regionalni burzovni indeksi - šangajski za 0,15 posto, hongkonški 0,11 posto, australski 0,85 posto i južnokorejski 1,07 posto.

Na burzama u Šangaju i u Hong Kongu indeksi su dan započeli u negativnom teritoriju, no do kraja trgovanja uspjeli su i više nego nadoknaditi ranije gubitke, nakon što je Kina, najavivši u subotu reformu kamatne politike, danas objavila novu ključnu kamatnu stopu na petogodišnje zajmove, postavivši je na 4,85 posto, te nakon što je snizila ključnu kamatnu stopu na jednogodišnje zajmove sa 4,31 na 4,25 posto.

Nade investitora

Nade investitora u nove poticaje ojačale su i nakon što je njemačka vladajuća koalicija objavila da je spremna suspendirati pravilo o uravnoteženom državnom proračunu i povećati dugove pa je ministar financija sugerirao da bi Berlin mogao potrošiti dodatnih 50 milijardi eura. 

U danas objavljenom zapisniku sa srpanjske sjednice australske središnje banke vidljivo je da monetarni zakonodavci razmatraju daljnje popuštanje monetarne politike ako će podaci sugerirati da je potrebno "poduprijeti održivi rast gospodarstva". Australska središnja banka prošlog je mjeseca ključnu kamatnu stopu zadržala na rekordno niskoj razini, nakon što ju je u dva navrata smanjila za 0,25 postotnih bodova.

"Svugdje u svijetu očekuje se monetarno popuštanje, što smiruje tržišta nakon nedavnih neizvjesnosti. Kina se priprema puno učiniti za svoje gospodarstvo. Nadam se da ćemo više čuti o fiskalnoj potrošnji u Njemačkoj. Središnje banke nemaju izbora nego popuštati monetarnu politiku. Glavno je pitanje što će se napraviti na fiskalnom polju", kaže Masayuki Kichikawa, strateg pri Sumitomo Mitsui Asset Managementu.

S porastom sklonosti rizičnim ulaganjima, uobičajeno slabe cijene imovine koja se smatra utočištem za kapital u nesigurnim vremenima. Cijena unce zlata, nakon što je u ponedjeljak potonula za 1,2 posto, što je njezin najveći dnevni pad u zadnjih otprilike mjesec dana, jutros stagnira oko 1495,69 dolara.

Švicarski franak, također utočište za kapital, na najnižoj je razini u posljednja dva tjedna prema dolaru te stoji 0,9815 franaka za dolar. 

Istodobno, tečaj dolara blago je oslabio prema euru, kojim se tako trguje po 1,1086 dolara, nadomak najniže razine u dva tjedna zabilježene u petak pod pritiskom zabrinutosti oko političkih zbivanja u Italiji.

Populistička koalicija na vlasti u Italiji koju opstruira predsjednik Lige Matteo Salvini, najvjerojatnije će u utorak prestati postojati nakon iščekivane izjave predsjednika vlade Giuseppea Contea u Senatu i njegove vjerojatne ostavke.

U 15 sati sve će oči biti uprte u Contea, koji bi u Senatu mogao uputiti oštre riječi Salviniju, svom potpredsjedniku s krajnje desnice, nakon 14 mjeseci populističke vladavine. Conte će, očekuje se, nakon govora predati ostavku predsjedniku Sergiu Mattarelli. Tako će privesti kraju 65. vladu Talijanske Republike i utrti put konzultacijama radi formiranja nove vlade.

"Politička situacija u Italiji i dalje ne nestabilna. Dodatno, očekivanja da će Njemačka poduzeti fiskalne poticaje mogla bi samo još naglasiti talijanske fiskalne probleme", smatra Masafumi Yamamoto, strateg pri Mizuho Securitiesu.
 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.