HRVATSKOJ nedostaje između 8500 i 12.000 medicinskih sestara, tvrdi Anica Prašnjak, predsjednica sindikata medicinskih sestara, a na natječaje u bolnicama nitko se ne javlja. Mlađe sestre odlaze raditi u inozemstvo, a starije u mirovinu.
Na Rebru imaju velik nedostatak medicinskih sestara, dosta ih odlazi na bolovanje, a neke su na porodiljnom.
"Od 1325 zaposlenih medicinskih sestara/tehničara u KBC-u Zagreb na rodiljnom i roditeljskom dopustu trenutno se nalazi 56 medicinskih sestara te su za njih osigurane zamjene. Na kratkim bolovanjima su u prosjeku mjesečno 303 medicinske sestre, od čega je 200 medicinskih sestara pokriveno zamjenama, a ostalih 100 se pokriva preraspodjelom sestara prema potrebama radilišta", stoji u odgovoru ravnatelja KBC-a Zagreb Ante Ćorušića za Index.
Kaže i kako se kod njih svaki prekovremeni rad plaća te napominje da KBC Zagreb svoje potrebe za medicinskim sestrama redovito prijavljuje u Ministarstvo zdravstva od kojeg dobiva suglasnosti te se sukladno tome mjesečno raspisuju natječaji za prijem novih medicinskih sestara.
"Na svim radilištima KBC-a Zagreb posao je organiziran tako da njega i skrb bolesnika odgovara najvišim standardima te niti jednom bolesniku zdravlje i život nisu ugroženi", kaže Ćorušić za Index.
Prepolovljen broj sestara po nekim odjelima
Anica Prašnjak, pak, navodi da su rijetke bolnice u Hrvatskoj koje nemaju problema s nedostatkom sestara.
"Bolnice u Puli, Rijeci, Dubrovniku, pa recimo kućna njega u Splitu, imaju najviše problema. Tamo kronično nedostaje medicinskih sestara i tehničara. Općoj bolnici Pula i Dubrovnik se nitko ne javlja na natječaje. U Dubrovniku sestre čak odlaze raditi u hotelijerstvo jer imaju duplo veću plaću. Sad se događa da u bolnicama na jednom odjelu koji je imao 24 sestre, sad ima samo 12 sestara, a posao je isti, broj pacijenata nije se smanjio", rekla je za Index Anica Prašnjak.
Navodi da je u inozemstvo otišlo minimalno 1000 sestara, a još dosta ih čeka papire. Dio, kaže, odlazi i odmah po završetku srednje medicinske škole. Radni uvjeti su, ističe, otežavajući u odnosu na brojne zemlje EU-a.
"Ne poštuje se kolektivni ugovor, ne plaćaju prekovremeni sati, neadekvatno se obračunavaju plaće. Povećane su stope bolovanja, stres je kontinuiran, nemate se vremena odmoriti, planirati godišnji. To dovodi do velikog nezadovoljstva i odlaska u inozemstvo. Dobar dio naših sestara ne voli odlaziti u inozemstvo, već su primorane na to. Nismo morali doći do ove situacije da smo se brinuli za naše zaposlenike i da smo podigli cijenu rada i poboljšali uvjete rada.
U Hrvatskoj imamo 658 sestara na 100.000 građana, dok u EU imamo 850 sestara na 100.000 stanovnika. Stopom zapošljavanja od tri-četiri sestre godišnje još 60 godina ne bismo mogli dosegnuti stopu zapošljavanja u EU", rekla nam je Anica Prašnjak.
"Najveći deficit medicinskih sestara i tehničara osjeti se u klinikama gdje se liječe teža oboljenja"
Razgovarali smo i s glavnom medicinskom sestrom u KBC-u Sestre milosrdnice Biserkom Režek, koja je ujedno pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo.
Ona kaže da je u njihovom KBC-u brojno stanje medicinskih sestara i tehničara u skladu s trenutnim potrebama jer su prema sistematizaciji radnih mjesta unaprijed dobro isplanirali stvarne, minimalne potrebe. Međutim, zbog odlazaka na bolovanja i porodiljne, nedostaje im oko 40-ak sestara, i to najviše na odjelima na kojima se liječe teža oboljenja poput onkologije ili traume.
"Medicinskih sestara i tehničara nedostaje u slučajevima bolovanja i međugeneracijskih razlika. Mlađa generacija medicinskih sestara trenutačno se nalazi u produktivnoj dobi za osnivanje obitelji, što nas čini radosnima, ali predstavlja i izazov. Osim rodiljnog dopusta, čuvanja trudnoće te drugih dopusta vezanih uz ostvarivanje roditeljskih prava, medicinske sestre imaju pravo do treće godine djetetova života raditi samo u jutarnjoj smjeni. To nam predstavlja problem u planiranju i organizaciji smjenskog rada", rekla nam je Režek.
Kaže i kako je velik broj medicinskih sestara i tehničara u dobi oko šezdeset godina, a zbog obavljanja teškog fizičkog posla tijekom radnog vijeka i premorenosti zbog prekovremenog rada (podizanje, okretanje, nošenje bolesnika...) više nisu u mogućnosti efikasno obavljati smjenski rad pa su i u toj generaciji medicinskih sestara i tehničara česta bolovanja, invaliditeti, traženje pošteda i slično.
"U tom smislu mogu reći da nedostaje četrdesetak medicinskih sestara i tehničara koji bi pokrili te nedostatke. Najveći deficit medicinskih sestara i tehničara osjeti se u klinikama gdje se liječe teža oboljenja, uglavnom u onkološkim, traumatološkim, kirurškim, neurološkim i internističkim djelatnostima", rekla nam je Režek.
Kako zadržati sestre u Hrvatskoj
Kao najveći i najvažniji razlog tolikog deficita navodi ponajprije plaće koje, kaže, nisu u skladu s odgovornošću i težinom posla koji medicinske sestre i tehničari obavljaju.
"Sestrinstvo jest, kako to volimo reći, poziv, ali i posao koji medicinskim sestrama i tehničarima omogućuje egzistenciju. Osim toga, njihov deficit i nezadovoljstvo proizlaze i iz činjenice da visokoobrazovanim medicinskim sestrama i tehničarima nije priznata visoka stručna sprema. Riječ je o ozbiljnim problemima čija se rješenja još uvijek ne naziru", rekla nam je Biserka Režek.
Medicinske sestre i tehničare mogli bismo, kaže, u Hrvatskoj zadržati boljim plaćama te priznavanjem hvalevrijednih završenih edukacija i visokog školovanja.
"U obavljanje kvalitetne i sigurne zdravstvene njege medicinske sestre i tehničari ulažu mnogo truda, znanja, ljubavi i vještina. Vjerujem i da bi na ostanak medicinskih sestara i tehničara u RH pozitivno utjecala i mogućnost dostupnijeg stambenog zbrinjavanja (povoljnije kreditiranje ili određene subvencije za kupnju stana) jer je uglavnom riječ o mlađim ljudima koji su na pragu osamostaljivanja i stvaranja vlastite obitelji. Za medicinske sestre i tehničare u starijoj životnoj dobi trebalo bi razmisliti o povoljnijim uvjetima za odlazak u mirovinu, npr. oko šezdesete godine života bez obzira na radni staž", smatra Režek.