POTRESNA BBC-jeva reportaža o kojoj smo pisali prošli tjedan, razotkrila je nehumane uvjete u improviziranom kampu Vučjak kod Bihaća, samo osam kilometara od granice Bosne i Hercegovine s Hrvatskom.
>> VIDEO BBC o bosanskom kampu za migrante: To je mjesto iz najgorih noćnih mora
Agencije za pomoć migrantima upozoravaju na humanitarnu katastrofu koja prijeti jer se migranti u BiH, u kampovima i izvan njih, suočavaju s jesenskim i zimskim uvjetima bez odgovarajućeg smještaja. Zapadni Balkan, koji čini i BiH, ponovno je postao glavna ruta migranata prema EU.
To potvrđuju i podaci koje je ovog mjeseca objavila Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu Frontex. Ukupan broj ilegalnih prelazaka vanjske europske granice pao je na najmanju razinu u posljednjih pet godina.
Međutim, dok je broj ulazaka preko Italije i Španjolske znatno pao u prvih devet mjeseci ove godine, broj ulazaka preko Grčke dramatično je porastao.
U Grčku od siječnja do rujna ilegalno ušlo 50 tisuća migranata
Zabilježeno je 50.568 ilegalnih prelazaka granice u Grčkoj, što je čak dvije trećine svih ilegalnih prelazaka granice EU-a. Od toga je 11.500 prelazaka zabilježeno samo u rujnu. Broj migranata koji ulaze u EU ovom balkanskom rutom povećao se za 22% u odnosu na 2018. iako je pao na drugim rutama, preko Italije i Španjolske.
U BiH je od početka 2018. godine stiglo najmanje 45.000 izbjeglica, izvještava BBC. Službeni izbjeglički kampovi su prepuni, a vlada BiH nije dodijelila nove lokacije iako je od Europske unije ovoga ljeta za taj projekt dobila 10 milijuna funti, odnosno gotovo 12 milijuna eura.
U kampu Vučjak se broj migranata gotovo utrostručio nakon što je bosanska policija dovela oko 1700 migranata koji su spavali na otvorenom jer za njih nema mjesta u drugim kampovima. Snimka kolone sa stotinama migranata koje bosanski policajci vode prema kampu na hrvatskoj granici podsjetila je na vrhunac migrantskog vala iz 2015., kad su stotine tisuća izbjeglica i migranata prolazile preko Hrvatske, Mađarske i Slovenije na putu za zapadnu Europu.
A kamp u koji ih je bosanska policija dovela se, nevjerojatno, nalazi na starom kemijskom odlagalištu i okružen je minskim poljem. BBC izvještava kako u tom kampu nema tekuće vode, sanitarija i struje. Nema zdravstvenih djelatnika. Budući da dolazi hladnije vrijeme, stanje je još gore jer nema dovoljno deka.
Ured EU u BiH osudio je ovaj prisilni transfer stotina migranata u kamp Vučjak.i zatražio zatvaranje ove "nedostojne i nesigurne" lokacije.
Za nekoliko tjedana prijeti nam prava humanitarna katastrofa
Crveni križ je iz sigurnosnih razloga odlučio povući svoje osoblje koje je do sada skrbilo o migrantima jer je zaključio da je lokacija kampa opasna po život. Unatoč tome, petero dobrovoljaca Crvenog križa i dalje dolazi u taj kamp jednom dnevno kako bi migrantima omogućili topli obrok.
“Moramo biti iskreni. Ako ljudima ne osiguramo krevete, oni će umrijeti od hladnoće. Prijeti nam prava humanitarna katastrofa, ne za nekoliko mjeseci, već za nekoliko tjedana“, upozorava Peter van der Auweraert iz Međunarodne organizacije za migracije.
Ravnatelj Granične policije Bosne i Hercegovine Zoran Galić u kolovozu je otvoreno priznao da zbog manjka ljudi i opreme nije u stanju zaustaviti ilegalnu imigraciju iz BiH i Srbije, odnosno Crne Gore, odakle migranti dolaze.
“Ne možemo sami obraniti granicu", priznao je dodavši da graničnoj policiji BiH za nadzor 600 kilometara istočne granice nedostaje oko tisuću policijskih službenika, ali i posebne kamere, dronovi, sofisticirani senzorski i radarski sustav i druga oprema.
A gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić otvoreno je rekao: "Pustit ćemo neka problem eskalira ne bi li se riješio."
Zlatko Sokolar: Stanje u BiH je već dulje izvan kontrole
Prema podacima Službe za poslove sa strancima, u BiH je od početka godine ušlo oko 30.000 ilegalnih migranata - no to je bilo u kolovozu. Umirovljeni policijski načelnik uprave za granicu Zlatko Sokolar kaže da se dosad taj broj popeo na preko 40 tisuća.
"Imajući u vidu te brojke, ja mogu samo reći da policija BiH slabo ili nikako radi na tome da spriječi ilegalni ulazak migranata u zemlju", rekao nam je Sokolar u razgovoru.
Istaknuo je i nedavni primjer kada su hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović helikopterom obišli hrvatsko-bosansku granicu kod aerodroma Željava. A dok je Božinović s vrha Plješevice gledao granicu, grupa od 300-tinjak migranata kroz šumu je, iz pravca Bihaća, prolazila prema granici. Svi prisutni su ih vidjeli.
"Nema namještaljke kad je u pitanju migrantska kriza, ona je tu, ona je prisutna, ono što mogu reći i na što sam ponosan je da su Hrvatska i hrvatska sigurnost u rukama ovih sjajnih ljudi", rekao je tada Božinović misleći na hrvatske policajce.
"To stanje traje već godinu i pol, od ožujka i travnja 2018., kada se javlja porast broja ilegalnih ulazaka migranata u BiH", navodi Sokolar i dodaje kako vlasti BiH nisu uspjele iskoristiti sredstva EU-a i izgraditi nove kampove za smještaj migranata.
"Može se slobodno reći da je stanje u BiH izvan kontrole, i to već dulje", drži Sokolar i napominje kako se sada pojačao i novi pravac kretanja migranata preko Hrvatske, onaj južni, koji ide preko Ljubuškog u Hercegovini i Vrgorca u Hrvatskoj, pa dalje autocestom A1 prema Sloveniji. U Vrgorcu je u posljednje vrijeme tako zabilježeno i više provala u kuće i krađa automobila, kojima se migranti pokušavaju domoći slovenske granice.
U Sloveniju od početka godine ušlo 12 tisuća migranata
Prema podacima slovenske policije, u prvih 9 mjeseci ove godine zabilježeno je čak 11.786 ilegalnih prelazaka slovenske granice, što je za 70% više nego u istom razdoblju prošle godine. To je još veći broj od onoga koji je iznio Frontex za zapadni Balkan u istom razdoblju - 7329. Objašnjenje diskrepancije u brojkama moglo bi biti to što u Sloveniju migranti ulaze i iz Italije, a ne samo iz Hrvatske.
Podaci slovenske policije pokazuju i da se nacionalni sustav migranata znatno promijenio od 2015. Dok su to 2015. prvenstveno bili državljani ratom i terorizmom ugroženih zemalja - Sirije, Iraka i Afganistana - sad su daleko najbrojniji državljani Pakistana, njih čak 3012. Slijede Alžirci (1561), a tek onda Afganistanci (1263), pa državljani Maroka (952) i Bangladeša (913), zemalja koje kao ni Pakistan nisu zahvaćene ratom. Sirijaca je bilo tek 540, manje nego lani. No i ovi su podaci u diskrepanciji s onima Frontexa, prema kojima Afganistanci čine više od polovice migranata koji su prešli granicu na balkanskoj ruti.
"Od nekih 40 tisuća, koliko ih je ove godine uspjelo ući u BiH, Slovenci su uhvatili oko 12 tisuća migranata, dakle gotovo svaki treći je prešao preko Hrvatske i na kraju je uhvaćen u Sloveniji. A svaki sedmi migrant koji je ušao u EU završio je u Sloveniji. To predstavlja značajnu sigurnosnu ugrozu za ovaj dio Europe", tvrdi Sokolar.
Sokolar: Slovenija je nama vratila 8 tisuća kroz sporazum o readmisiji
"Od tih 12 tisuća koliko je uhitila, Slovenija je nama vratila 8 tisuća kroz sporazum o readmisiji i mi smo to isto tako vjerojatno vratili u BiH", navodi ovaj umirovljeni policijski načelnik objašnjavajući da Hrvatska i Slovenija, odnosno Hrvatska i BiH, imaju potpisane readmisijske sporazume.
"Ja vjerujem ili se barem nadam da se migranti u BiH vraćaju tako, na legalan način", dodaje. Za optužbe o ilegalnom "pushbacku" i nasilju hrvatske policije smatra da su potrebni uvjerljivi dokazi jer odvraćanje migranata sa same granice nije ilegalno, ali smatra da sve sporne slučajeve trebaju istražiti kako unutrašnje službe, tako i Frontex, koji vrši inspekciju po državama članicama, te sama Europska komisija i Europski parlament.
Ipak priznaje da postoji nekoliko slučajeva u kojima je dokazano da je policija postupala nepropisno, poput onog u kojem je policajac tjerao migrante da viču "Dinamo Zagreb", zbog čega je dobio otkaz.
Međutim, i posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava migranata Felipe González Morales je pri posjetu Sarajevu ovo mjeseca optužio hrvatsku policiju za zlostavljanje i prisilno vraćanje migranata u BiH, tvrdeći da je dobio "pouzdane informacije".
"Više migranata muškaraca je prema navodima skinuto, premlaćeno i prisiljeno da se pješke, bosi, vrate u BiH...bez da je proveden bilo kakav službeni postupak", navodi Gonzalez Morales u službemo izvješću.
>> Razgovarali smo sa švicarskom novinarkom koja je otkrila laži MUP-a o migrantima
A švicarska javna televizija SRF emitirala je i snimku za koju tvrdi da prikazuje ilegalno protjerivanje migranata iz Hrvatske u BiH, nakon što su ih policajci navodno pretukli i razbili im mobitele. na što je hrvatska policija odgovorila da se radi samo o "obeshrabrivanju" od ilegalnog prelaska.
Švicarski novinari tvrde da je ovakvo vraćanje očito ilegalno, ako ništa drugo, onda zato što je obavljeno jednostrano, bez dogovora s bosanskom policijom koja bi trebala doćekati migrante s druge strane granice. Migranti, humanitarni aktivisti i brojni strani novinari kojiu su snimali reportaže s granice također tvrde da se uhvaćenim migrantima ne daje prilika da zatraže azil u Hrvatskoj, na što imaju pravo.
I predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović praktički je priznala da se migrante protjeruje preko granice i da se pritom koristi "malo sile", kako je rekla u intervjuu za SRF.
Sokolar: Migranti će se prebaciti na rutu preko Dalmacije, gdje je toplije
No unatoč u najmanju ruku upitnom tretmanu migranata od strane hrvatske policije, očito je da ih znatan dio ipak uspije ne samio ilegalno ući u Hrvatsku, već i prijeći u Sloveniju, odnosno dalje za zapadnu Europu.
"Ako se sada, prema podacima vlasti BiH, u toj zemlji nalazi nekih 6 do 7 tisuća migranata, to znači da ih je tridesetak samo ove godine nestalo iz BiH, većim dijelom sigurno kroz Hrvatsku", naglašava Sokolar.
Što onda možemo očekivati u sljedećim mjesecima, odnosno preko zime? Sokolar predviđa da će doći do jačanja prolaska navedenim južnim ogrankom ove rute, dakle preko Dubovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije, jer će na dosadašnjoj ruti iz Bihaća uvjeti biti nemogući za prolazak, a u Dalmaciji će biti toplije.
"Pritisak će i dalje biti kontinuiran, a ako Grčka, odnosno Turska ne zaštite svoje granice, bit će problema", zaključuje Sokolar. Što se naše granice tiče, upozorava kako tu postavljanje ograde po uzoru na Mađarsku, što zagovaraju neki desni političari, naprosto nije rješenje jer je granica Mađarske i Hrvatske, odnosno Srbije, na ravničarskom terenu. Naša granica s BiH je mnogo dulja i na nepristupačnijem, brdovitom terenu.
Otvaranje kampova za migrante na hrvatskom teritoriju također nije izgledno, uvjeren je Sokolar.