KADA je svemirska letjelica Cassini-Huygens 2015. godine projurila kroz slane mlazove vode koji su se izdizali iz unutrašnjosti Saturnovog mjeseca Enkelada, otkrila je nešto neočekivano: kemijske spojeve koji ukazuju na postojanje hidrotermalnih izvora.
Pažnju astrobiologa posebice je privukla količina metana u tim mlazovima, koja je bila iznenađujuće visoka. U početku se to sve moglo objasniti geokemijskim, odnosno nebiološkim procesima, no to sada više nije slučaj.
Naime, znanstvenici su utvrdili da niti jedan poznati proces ne može objasniti tu količinu metana koji izbacuje Enkelad. To znači da bi uzrok tome mogao biti za sada nepoznati geološki mehanizam ili bi se pak moglo raditi o biološkom uzroku - bolje rečeno, o izvanzemaljskom životu.
Ogromni ocean ispod zamrznute ledene površine
"Željeli smo otkriti mogu li mikrobi na zemlji koji se hrane dihidrogenom i proizvode metan objasniti postojanje iznenađujuće velike količine metana", rekao je evolucijski biolog Regis Ferriere sa Sveučilišta Arizona.
"Da bismo pronašli takve mikrobe, zvane metanogeni, na morskom dnu Enkelada trebali bismo moći izvesti izuzetno složene i zahtjevne misije, što se vjerojatno neće dogoditi u sljedećih nekoliko desetljeća", dodao je.
S obzirom na to da još uvijek nismo toliko tehnološki napredni da na Enkelad šaljemo letjelicu koja bi mogla izbušiti njegovu zaleđenu površinu i istraživati podzemne oceane, stručnjaci su odlučili napraviti matematički model s poznatim varijablama - procesima koji proizvode metan ovdje na Zemlji.
Enkelad je fascinantno mjesto. Daleko je od Sunca i obavijen je debelom ledenom korom. No ispod nje se skriva ogroman globalni ocean, u kojem se možda nalaze svi sastojci potrebni za razvoj života, piše Science Alert.
Posebna struktura života
Mada se ovaj Saturnov mjesec nalazi jako daleko od naše zvijezde, to ne znači nužno da je prehladan za stvaranje biološkog života. Naime, planetarne plimne sile mogle bi zagrijavati njegovu unutrašnjost i sprječavati zamrzavanje oceana. Također bi mogle uzrokovati nastanak hidrotermalnih izvora.
Hidrotermalni izvori su, kao što i samo ime govori, otvori na dnu oceana gdje toplina iz unutrašnjosti planeta prodire u okolni ocean.
Na Zemlji se oko tih izvora stvara posebno zanimljiv ekosustav. Život koji ondje uspijeva počiva na prehrambenom lancu koji se temelji na kemijskim reakcijama, a ne na fotosintezi koja se oslanja na sunčevu energiju. Dakle, ako se na Enkeladu nalaze hidrotermalni izvori, za što postoji velika vjerojatnost, onda bi se oko njih mogao nalaziti više-manje poznati oblik života.
Druga letjelica, Cassini, u mlazovima je Enkelada registrirala razne spojeve povezane s hidrotermalnim ventilacijskim otvorima; poput metana, dihidrogena i ugljikovog dioksida.
Znanstvenici su u svoje modele uvrstili poznate biološke i geokemijske procese kako bi utvrdili mogu li oni reproducirati dovoljne količine ovih spojeva. Ustanovili su da je opažena količina metana na Enkeladu previsoka da bi bila rezultat poznatih geokemijskih procesa. To znači da bi ondje dolje, u mračnim dubinama Enkeladovog oceana, moglo biti mikroba.
"Ne tvrdimo, naravno, da na Enkeladu postoji život"
Naravno, to nije jedino objašnjenje. Možda se radi o do sada nepoznatim geokemijskim mehanizmima, koji se zbivaju na dalekom Enkeladu, ali ih nema na Zemlji. Na primjer, moglo bi se raditi o ostacima drevnom metana koji je ostao zarobljen na tom mjesecu nakon stvaranja Sunčevog sustava.
"Ne tvrdimo, naravno, da na Enkeladu postoji život. Mi smo samo htjeli doznati koliko bi hidrotermalni izvori na tom mjesecu mogli biti pogodni za razvoj mikroorganizama kakvih ima na Zemlji. Podaci s letjelice Cassini i naši modeli pokazuju da bi takvo nešto moglo biti vrlo moguće", rekao je Ferriere.
"Također, čini se da je biološka metanogeneza kompatibilna s podacima. Drugim riječima, ne možemo odbaciti 'postojanje života'. Da bismo odbacili hipotezu o životu, potrebno nam je više podataka iz budućih misija", dodao je.
Istraživanje naslova Bayesian analysis of Enceladus’s plume data to assess methanogenesis objavljeno je u časopisu Nature Astronomy.