Litva i Finska kreću u masovnu proizvodnju mina, dio zaliha mogao bi ići Ukrajini

Foto: EPA

Litva i Finska planiraju započeti domaću proizvodnju protupješačkih mina 2026. godine, a dio tih zaliha mogao bi biti namijenjen Ukrajini kako bi se suprotstavila ruskoj prijetnji, piše Reuters.

Ove dvije članice NATO-a započet će proizvodnju nakon što dovrše povlačenje iz Ottawske konvencije iz 1997. koja zabranjuje takve mine, što je proces koji traje šest mjeseci i naglašava promjenu obrambenih prioriteta Europe.

Ukrajinske snage sve više koriste mine u obrambenim operacijama, a i Kijev se povukao iz Ottawske konvencije kako bi se "bolje obranio od Rusije".

>> Zelenski potpisao dekret. Želi da Ukrajina koristi oružje koje je zabranjeno od 2005.

Stotine milijuna eura za mine

Litva planira naručiti desetke tisuća protupješačkih mina, ulažući stotine milijuna eura u te sustave naoružanja, izjavio je zamjenik ministra obrane Karolis Aleksa za Reuters. Ova baltička država, koja ima 274 kilometra granice s ruskom enklavom Kalinjingradom i 679 kilometara s Bjelorusijom, bliskim saveznikom Rusije, svoju domaću industriju pozicionira kao glavnog dobavljača.

"Kada proizvodnja bude uspostavljena, Litva će moći opskrbljivati i druge, uključujući Ukrajinu", rekao je Vincas Jurgutis, predsjednik udruženja obrambene industrije Litve. Litavski parlament odobrio je povlačenje iz Ottawske konvencije 8. svibnja, a povlačenje će biti dovršeno za šest mjeseci.

"Mine su vrlo učinkoviti i vrlo isplativi sustavi oružja"

Finska, koja ima najdužu NATO granicu s Rusijom (1340 km), smatra domaću proizvodnju mina ključnom za sigurnost opskrbe i planira povećati obrambenu potrošnju na 3% BDP-a do 2029. Predsjednik parlamentarnog odbora za obranu Heikki Autto izjavio je za Reuters da su mine "vrlo učinkoviti i vrlo isplativi sustavi oružja" te potvrdio da bi Finska razmotrila opskrbu Ukrajine.

"Ne samo da je ispravno i naša dužnost podržati Ukrajinu, već je to važno i za sigurnost Finske", rekao je Autto. Prije pristupanja Ottawskoj konvenciji 2011., Helsinki je imao više od milijun protupješačkih mina.

Prema Reutersu, zemlje ponovno pokreću proizvodnju zbog rastućih europskih strahova da ruski vojni ciljevi nadilaze Ukrajinu, što je potaknulo povećanje obrambene potrošnje NATO-a, kako zahtijeva američki predsjednik Donald Trump.

U ožujku su Estonija, Latvija i Poljska također najavile namjeru povlačenja iz Ottawske konvencije, navodeći da se sigurnosna situacija u regiji "temeljno pogoršala" i da su se vojne prijetnje članicama NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom "znatno povećale".

>> Zbog ruske prijetnje pet zemalja se vraća jednom od najopasnijih oružja na svijetu

Te zemlje još nisu pokrenule proizvodnju mina, ali održavaju proizvodne kapacitete koji se mogu aktivirati po potrebi. Poljski privatni proizvođač streljiva ZSP Niewiadow izjavio je za Reuters da namjerava obnoviti veliku proizvodnju protupješačkihmina do 2027., uz već započeta ulaganja u nove pogone.

Protupješačke mine eksplodiraju kada se aktiviraju dodirom ili pokretom, predstavljajući prijetnju i vojnicima i civilima dugo nakon završetka sukoba. Grupe za razminiranje kritizirale su odluku ovih zemalja da napuste konvenciju zbog trajnih opasnosti koje mine predstavljaju.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.