PELJEŠAC je stotinama godina vinogradarski kraj. Najrasprostranjenija sorta grožđa na tom poluotoku je Plavac mali koji daje odlična crna vina, a prije dvije godine jedan od peljeških plavaca probio se i na zahtjevno tržište Finske.
Vinogradarska obitelj Arambašić iz Orebića, koja se uzgojem vinove loze bavi više od 70 godina, posljednje desetljeće krenula je i u proizvodnju vina, a od prije dvije godine njihovo vino Telus Plavac Mali otkupljuje i finski državni monopolist Alko, koji je uvoznik i distrubuter alkoholnih pića za cijelu zemlju.
“Teško se probiti na finsko tržište. Mi smo to uspjeli u suradnji s tvrtkom Mediterra Natura koja se bavi izvozom hrvatskih proizvoda. Sav uvoz alkohola u Finsku ide preko državnog monopolista kompanije Alko. Javili smo se na njihov tender, bilo je još plavaca u konkurenciji, ali smo mi uspjeli proći. Radimo malo drugačija vina, pitkija, manje trpka, i primjećujemo da su kupci vrlo zadovoljni, jer smo u godinu dana isporučili više vina nego što je bilo planirano u tri godine. Sada smo poslali uzorke i za Japan pa se nadamo proboju i na to tržište”, kaže Nikša Arambašić.
Na području cijelog Pelješca zasađeno je oko 950 hektara vinograda. Ugavnom se radi o crnim sortama grožđa i to sorti plavac mali. Plavac mali je autohtona sorta Pelješca te se kroz stoljeća prilagodila terenu i klimi te na škrtim terenima daje izvanredne rezultate. Plavac mali je nastao križanjem Crljenka kaštelanskog (sorta je u italiji poznata kao Primitivo, a u Kaliforniji kao Zinfandel), i Dobričića.
Pojava filoksere u Europi u drugoj polovici 19. i početkom 20 stoljeća i propadanje vinograda u Dalmaciji nije zaobišlo ni poluotok Pelješac, te je vinogradarstvo tada potpuno uništeno. Nakon Drugog svjetskog rata kreće intenzivnija obnova vinograda pa grožđe na Pelješcu ponovno postaje jedno od glavnih proizvoda.
Vinogradi obitelji Arambašić nalaze se na području Kune Pelješke, s unutrašnje strane poluotoka.
“Površine su oko 3,5 do 4 hektara, sada imamo oko 40 tisuća loza. Prošle godine smo uz plavac zasadili i tri tisuće pošipa. Ove godine sadimo još 3 tisuće pošipa i nešto plavca tako da bi došli do ukupno pedeset tisuća loza. Mali smo proizvođači. Nismo veliki, ali idemo na kvalitetu. Na plavcu je urod do kilogram, kilogram i pol po lozi”, kaže Nikša Arambašić.
Vina koja daje plavac su rubin crvene do tamno rubin crvene boje. Ovisno o položaju vinograda razlikuju se po bukeu, a alkohol se kreće od 12,5 do 14 posto.
Specifičnost Plavca malog je i neujednačenost dozrijevanja bobica - na jednog grozdu mogu se naći od potpuno zrelih bobica do onih već prezrelih što vinima daje posebno bogatstvo mirisa i okusa. Veći sadržaj alkohola plavcima daje osjećaj jakosti.