Prema procjeni stanovništva, sredinom prošle godine Hrvatska je imala 3.866.233 stanovnika, što je u odnosu na procjenu iz 2023. rast za 0,2 posto, odnosno 6547 stanovnika, priopćio je danas Državni zavod za statistiku (DZS).
Najveće povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarila je Istarska županija, gdje je ostvaren relativni porast od 1,66 posto. Nakon nje slijede Zadarska (1,27 posto) i Zagrebačka županija (1,14 posto). Porast je zabilježen u još sedam županija.
U ostalim je županijama smanjen ukupni broj stanovnika, a najveći relativni pad broja stanovnika imaju Požeško-slavonska županija (1,51 posto), Virovitičko-podravska (1,27 posto) te Vukovarsko-srijemska (1,15 posto).
Gledajući strukturu stanovništva po spolu, udio žena iznosi 51,3 posto, a muškaraca 48,7 posto.
U prošloj se godini nastavio trend starenja stanovništva, navodi DZS. Prosječni stanovnik Hrvatske ima 44,5 godina, što Hrvate svrstava među najstarije nacije u Europi. Muškarac u prosjeku ima 42,8, a žena 46,2 godine.
Malo manje od jedne petine stanovništva (19 posto) ima do 19 godina. Najveći udio mladih ima Međimurska županija (21,3 posto), a najmanji Primorsko-goranska (16,5 posto). Udio fertilnoga kontingenta u ukupnome ženskom stanovništvu u 2024. iznosio je 39,8 posto.
Više od polovice hrvatskih građana (52,5 posto) živi u pet županija, najviše u Gradu Zagrebu (20 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (11,1 posto). Najmanje stanovnika imale su Ličko-senjska i Požeško-slavonska županija.