Znanstvenici su pokrenuli jedinstvenu misiju spašavanja vrste koju mnogi smatraju najljepšim puževima na svijetu, s ciljem da usput otkriju i njihove biološke tajne.
Riječ je o ugroženim puževima roda Polymita, koji ubrzano nestaju iz svojih prirodnih šumskih staništa na istočnoj Kubi. Poznati su po svojim živopisnim, šarenim kućicama s ekstravagantnim uzorcima.
Nažalost, upravo ih je ta ljepota učinila metom kolekcionara. Stručnjaci za zaštitu prirode upozoravaju da ilegalna trgovina njihovim kućicama gura ove jedinstvene životinje prema potpunom izumiranju. Kućice se, naime, koriste za izradu šarenog nakita.
Kako bi spriječili najgori scenarij, biolozi s Kube i stručnjaci sa Sveučilišta u Nottinghamu u Velikoj Britaniji udružili su snage u pokušaju spašavanja šest poznatih vrsta Polymita.
Najugroženija od njih je Polymita sulphurosa, čija je kućica limeta zelene boje s plavim uzorcima plamena i jarko narančastim prugama. No, sve vrste ovog roda odlikuju se izrazito jarkim bojama, što je samo po sebi evolucijski misterij.
"Jedan od razloga zašto me ovi puževi zanimaju je taj što su tako lijepi", objasnio je evolucijski genetičar i stručnjak za mekušce, profesor Angus Davison sa Sveučilišta u Nottinghamu.
Ironija je, rekao je, u tome što je to i razlog zašto su toliko ugroženi. "Njihova ljepota privlači ljude koji skupljaju i trguju školjkama. Dakle, upravo ono što ih čini drugačijima i zanimljivima meni kao znanstveniku, nažalost, također ih ugrožava."
Jednostavna pretraga interneta otkriva postojanje crnog tržišta. Pronađeno je nekoliko platformi na kojima prodavači, čak i sa sjedištem u Velikoj Britaniji, nude kućice Polymita na prodaju. Na jednoj stranici, kolekcija od sedam kućica oglašavala se po cijeni od 160 funti. Svaka od tih praznih kućica nekada je bila živa životinja.
"Za neke od ovih vrsta znamo da su zaista prilično ugrožene. Stoga ne bi trebalo puno da ih netko skuplja na Kubi i trguje njima, da bi neke vrste izumrle", upozorava Davison.
Iako međunarodna pravila štite puževe Polymita, teško ih je provesti. Ilegalno je iznositi puževe ili njihove kućice s Kube bez dozvole, no prodaja kućica drugdje je legalna. Uz pritiske poput klimatskih promjena i gubitka staništa, lov zbog kućica mogao bi biti kap koja će preliti čašu.
Kako bi se tome stalo na kraj, profesor Davison usko surađuje s kubanskim biologom, profesorom Bernardom Reyes-Turom sa Sveučilišta Oriente u Santiagu de Cuba. Cilj projekta je bolje razumjeti evoluciju puževa i prikupiti informacije ključne za njihovo očuvanje.
Zadatak profesora Reyes-Tura posebno je izazovan. Boreći se s nestabilnom opskrbom električnom energijom i vrućom klimom, puževe je donio u vlastiti dom kako bi ih pokušao uzgojiti u zatočeništvu.
"Još se nisu razmnožili, ali dobro im ide", rekao je u videopozivu. "Ipak je izazovno - stalno imamo nestanke struje."
U međuvremenu, u laboratorijima u Nottinghamu provodi se genetsko istraživanje. Tim planira iskoristiti genetske informacije kako bi potvrdio koliko vrsta postoji, kako su povezane i koji dio njihovog genetskog koda im daje jedinstvene uzorke boja.
"Istočna Kuba je jedino mjesto na svijetu gdje se ovi puževi nalaze", rekao je profesor Davison. "Nadamo se da možemo koristiti genetske informacije koje možemo donijeti kako bismo doprinijeli njihovom očuvanju", zaključio je, naglašavajući važnost suradnje s lokalnim stručnjacima koji najbolje poznaju i vole ove jedinstvene životinje.