POLICIJA je, prema informacijama do kojih je u ovom času moguće doći, vrlo ozbiljno shvatila nalog iz Banskih dvora i čin 22-godišnjeg Danijela Bezuka - koji je u ponedjeljak ujutro prvo ranio policajca na ulazu u vladu, a potom počinio samoubojstvo - počela tretirati gotovo kao atentat na Andreja Plenkovića.
Prema onome što doznajemo, policija ispituje "širok krug ljudi" oko obitelji, poznanika, branitelja i kumova pokojnoga Bezuka, pretražuje podatke u oduzetim uređajima, traga za motivima. Neslužbeno doznajemo da istražuju i Damira Markuša, bivšeg HOS-ovog dragovoljca koji je ratovao u Vukovaru.
Markušev Facebook profil otkriva da je riječ o osobi potpuno zarobljenoj u ratnoj traumi, izrazito opterećenoj koalicijom HDZ-a sa SDSS-om i Srbima općenito. Takav je i solidan broj njegovih prijatelja čiji komentari otvoreno zagovaraju likvidacije "izdajnika" i Srba.
Markuš je i direktor kutinskog Dinama, kluba u kojem je trenirao Bezuk, te organizator turnira u spomen na Bezukovog strica ubijenog 1991. godine u Vukovaru.
Markuša smo nazvali, ali nije bio raspoložen za razgovor.
U prvoj izjavi, neposredno nakon Bezukovog pohoda, Plenković je zapazio kako je "riječ o teškom pokušaju ubojstva" te najavio da će policija i DORH ispitati što se dogodilo.
>> Pred vladom upucan policajac, 22-godišnji napadač se ubio
No ubrzo je prešao na ozbiljnije kvalifikacije Bezukovog čina. Prozvao je Domovinski pokret Miroslava Škore, Most, Zorana Milanovića i druge, što za huškanje, što za sađenje sjemena mržnje prema njemu. "Očito su njihove huškačke poruke koje puštaju u javnost kroz Bujicu, Hrvatski tjednik, kao dva eklatantna primjera širenja govora mržnje, koji su usmjereni prema meni, potaknule možda ovoga mladoga čovjeka da napravi ovakav napad, pokušaj teškog ubojstva s terorističkim elementima", ustvrdio je Plenković. Interesantno, njihov ekstremizam nije opažao dok im je davao intervjue.
>> Plenković: Škoro i Bujica su možda potaknuli mladog čovjeka na onakav napad
I Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja te potpredsjednik vlade, ukazao je na društvene mreže kao ishodišta mržnje prema predsjedniku vlade. Na njima se, smatra vjerni ministar i potpredsjednik, "predsjednik vlade Andrej Plenković često pojavljuje izravno kao moguća meta". "Isto tako, napad na vladu, napad na policajce, teško ranjavanje policajca i po svemu pokušaj ulaska u zgradu vlade ukazuje na to da je predsjednik vlade bio meta ovog sumanutog čina", uvjeren je Medved najavljujući istragu protiv Karoline Vidović Krišto i Ivana Penave jer, kako je zapazio, "sudjeluju u huškanju i nedopustivom govoru mržnje".
"Čitav niz pokazatelja ukazuje da je meta napada bio upravo predsjednik vlade", smatra Medved.
>> Medved: Sve ukazuje da je meta napada na Markovom trgu bio osobno premijer Plenković
Kriminalist te konzultant za poslovnu i javnu sigurnost Željko Cvrtila slaže se da istraga trenutno balansira na tankoj granici između ozbiljnog utvrđivanja činjenica o pozadini Bezukovog čina i političkog progona, a u Plenkovićevim i Medvedovim riječima vidi elemente zastrašivanja oponenata.
"Ne može se najavljivati unaprijed da će se prema nekome ići. Ne smiju to raditi političari. O tome bi, temeljem nekakvih saznanja o elementima kaznenog djela, trebali odlučivati policija ili Državno odvjetništvo. Ne može politika govoriti da će se ići prema ovima. Što je to nego zastrašivanje? S jedne strane, vlast se povlači, kaže da ne znaju ništa o izvidima, a onda ovdje najavljuju koga će se progoniti. To nema smisla, bar ja mislim", naglašava Cvrtila.
Pitali smo ga misli li da se, na temelju dostupnih podataka, može govoriti o terorističkom činu.
"Gledajte, prema onome što vidimo, postoje neki elementi terorističkog djela, odnosno članka 97. Kaznenog zakona, ali je teško doći do konačne kvalifikacije, to će morati Državno odvjetništvo i policija temeljem detalja. Oni će odlučivati, iz njih će se vidjeti namjera i cilj. Ostali parametri terorizma postoje, napadnuta je vladina institucija, službenik je teško ranjen, upotreba oružja, sve iz tog članka postoji. E sad samo trebamo vidjeti je li cilj i namjera bila podrivanje ustavnog poretka, zastrašivanje većeg broja građana koje se, zapravo, nije dogodilo. Kroz izvide treba vidjeti namjeru i cilj", zaključuje Cvrtila.