Najnovija analiza zuba krave iz neolitika, pronađenog u blizini Stonehengea, otkrila je da životinja vjerojatno potječe iz Walesa. Ovo otkriće dodatno osnažuje teorije prema kojima je stoka imala ključnu ulogu u transportu golemih kamenih blokova korištenih za izgradnju ovog drevnog spomenika, piše BBC.
Zub, koji je bio dio kravlje čeljusti pronađene davne 1924. godine pokraj južnog ulaza u Stonehenge, našao se pod mikroskopom znanstvenika iz Britanskog geološkog društva, Sveučilišta u Cardiffu i University College London.
Kako bi otkrili tragove o prehrani, okolišu i kretanju životinje, zub su razrezali na devet horizontalnih dijelova. Njihovo istraživanje po prvi put donosi konkretne dokaze koji povezuju ostatke stoke pronađene kod Stonehengea s Walesom, i to upravo iz razdoblja kada su megaliti od plavog kamena dopremljeni na tu lokaciju.
"To je još jedna veza između Stonehengea i Walesa", izjavila je profesorica Jane Evans iz Britanskog geološkog društva.
"Možete reći da je životinja pasla na terenu iz paleozoika, tipičnom za onaj koje se nalazi u Walesu, posebno u i oko područja gdje se nalaze plavi kamenovi", pojasnila je.
Iako se plavo kamenje može pronaći i u drugim dijelovima Britanije, poput Lake Districta i Škotske, profesorica Evans naglašava kako dokazi nedvojbeno upućuju na velško podrijetlo životinje.
"Počinjemo viđati toliko veza između Walesa i Stonehengea. Ne samo da je to najbliža stijena, već postoje i druge poveznice", dodala je.
Ova studija nudi i prvi novi dokaz još od 2018. godine koji podupire tezu da su kamene gromade do drevnog nalazišta prevezene uz pomoć stoke, a ne isključivo ljudskom snagom.
"Nije bilo dokaza da se stoka koristila kao tegleća životinja u neolitiku, ali to se promijenilo 2018. godine kada je objavljen rad koji je pokazao da su volovi imali strukture u nogama tipične za životinje koje su vukle dodatnu težinu i radile kao tegleće životinje", rekla je profesorica Evans.
"To se uklapa u ovu novu priču da je stoka možda bila važna kao tegleća životinja", kazala je, dodajući kako su se krave mogle koristiti i za nošenje lakše opreme.
Čeljust iz koje zub potječe datira s početka izgradnje spomenika, između 2995. i 2900. godine prije Krista, a bila je položena na ritualno važno mjesto. Kutnjak, visok oko 2,5 centimetra, predstavljao je šest mjeseci života životinje, od zime do ljeta tijekom njezine druge godine.
Mjerenjem izotopa ugljika, kisika, stroncija i olova u zubu, istraživači su otkrili promjene u prehrani životinje ovisno o godišnjem dobu, što sugerira da se krava sezonski kretala ili da joj je zimska hrana dopremana iz različitih geoloških područja.
"Sastav sugerira da je krava potjecala iz područja s paleozojskim stijenama, poput plavih kamenova pronađenih u Walesu, prije nego što se preselila u Stonehenge", zaključili su znanstvenici.
"Ovo je još jedan fascinantan dokaz veze Stonehengea s jugozapadnim Walesom, odakle potječe njegovo plavo kamenje", rekao je Michael Parker Pearson, profesor britanske kasnije prapovijesti na University College London, dodavši kako ovo otvara "primamljivu mogućnost" da je stoka doista pomagala u vuči kamenja.
Profesorica Evans procjenjuje da je premještanje kamenja s izvornog nalazišta u planinama Preseli do Stonehengea moglo trajati dva do četiri mjeseca. "Morate imati zalihe hrane. Smjenu ljudi i životinja za pomoć pri vuči, ali i sve što vam treba da biste živjeli od zemlje", objasnila je.
Istraživanje je potaknulo i pitanja o praktičnim aspektima ovog pothvata za cijelu zajednicu. "Rijetko se razmatra da su žene bile uključene", istaknula je Evans. "Sigurno su morale biti tamo. I vjerojatno jednako žena koliko i muškaraca, i djece. Priprema hrane, osiguravanje smještaja, mnogo je toga uključeno."
Znanstvenici će sada vjerojatno pokušati dodatno potkrijepiti svoje zaključke novim dokazima o velškom podrijetlu analizom drugih ostataka stoke.