Zajednica povratnika: U Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje vlada neviđeni kriminal

Foto: FAH

PREDSJEDNIK Zajednice povratnika Hrvatske Josip Kompanović ustvrdio je na konferenciji za novinare u Osijeku kako se u Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje događa "neviđeni kriminal", o čemu su obavijestili Državno odvjetništvo, te smatra da bi taj ured do uspostave nove Vlade trebao prekinuti rad.

> Reagiranje odvjetnika na članak "Zajednica povratnika: U Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje vlada neviđeni kriminal"

Josip Kompanović pozvao je mandatara Tihomira Oreškovića i sve one koji sudjeluju u ustroju Vlade RH da "pokušaju donijeti nekakav nalog" kako bi taj ured prekinuo sve poslove dok se ne uspostavi nova Vlada, osim tekućeg održavanja i financiranja. "Samo tako će se konačno zaustaviti bezočna diskriminacija Hrvata u Hrvatskoj te bezočno dijeljenje novca hrvatskih građana po stranačkim kriterijima, i to samo onima koji su iz SDSS-a", izjavio je Kompanović.

Za sve smatra odgovornom predstojnicu tog ureda Mirelu Stanić-Popović, inače visokorangiranu članicu SDSS-a, za koju je ustvrdio kako je tijekom okupacije bila čuvarica zatvora u Kninu.

"Diskriminacija najgore vrste"

"Ovaj je ured nedavno raspisao natječaj za dodjelu financiranih sredstava za kapitalne potpore za jedinice lokalne samouprave. Riječ je o tri milijuna kuna, a na natječaju su sudjelovale 33 jedinice lokalne samouprave. Vjerovali ili ne, na natječaju za dodjelu financijskih sredstava izabrano je osam jedinica lokalne samouprave u kojima je – u četiri načelnik općine iz redova SDSS-a, a u četiri je zamjenik načelnika iz redova SDSS-a", istaknuo je Kompanović i dodao kako je riječ o diskriminaciji najgore vrste – diskriminaciji hrvatskog čovjeka u Hrvatskoj.


Osim toga, ustvrdio je i kako taj ured "na čudan način" sklapa ugovore za obavljanje određenih poslova i izbjegava javnu nabavu.

"Došli smo u posjed nekoliko ugovora. Radi se o tvrtki 'Oxonia', koja sklapa ugovore, jedan za drugim, s Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje, i to istovrsne poslove, ali su 'razbijeni' na iznose nešto manje od 200.000 kuna. A zna se da naručitelj - kad je vrijednost posla do 200.000 kuna - ne mora raspisivati natječaj za taj posao. Doznali smo i da je tvrtka 'Oxonia' osnovana 2012. godine, ima samo jednog zaposlenog i posluje jedino i isključivo s Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje", izjavio je Kompanović.

Pritom je pokazao ugovore te tvrtke i Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje za pružanje usluga aplikativnog sustava prijenosa podataka s baza na serveru, u vrijednosti 193.700 kuna, zatim za izradu aplikativnog sustava za analitičke evidencije naplate tražbina na temelju ugovora o najmu i ugovora o kupoprodaji, u vrijednosti 195.500 kuna, te za izradu programskog rješenja za ispis ugovora o najmu, u vrijednosti 198.250 kuna.

Istodobno taj ured, upozorio je Kompanović, ne vodi računa o tome da im ljudi koji su dobili kuće i stanove u najam redovito plaćaju najamninu pa se procjenjuje da u protekle četiri godine nisu naplatili oko 100 milijuna kuna te da je tako oštećen državni proračun.

Poništeni natječaji

Podsjetio je i da je Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u vrijeme tehničke Vlade raspisao i dva natječaja za prijam zaposlenika. Nakon što je Zajednica povratnika javno upozorila da se radi o primanju uhljeba iz SDSS-a, Ministarstvo uprave dalo je naputak da se ti natječaji ponište, rekao je Kompanović.

"Međutim, Mirela Stanić Popović na to se oglušila. Nastavila je taj postupak primanja, ali se s 15 ograničila na šest kandidata. Mi smo čak imali i imena ljudi za koje se i prije natječaja znalo da će biti primljeni. Međutim, to ne možemo dokazati jer do sada nikada nismo vidjeli ovakav dokument. Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje objavio je popis primljenih kandidata, ali samo s njihovim inicijalima", istaknuo je Kompanović pozivajući odgovorne da "konačno zaustave te ludosti".

Na kraju je dodao da je taj ured u protekle tri godine izdao 1444 rješenja o stambenom zbrinjavanju bivšim nositeljima stanarskog prava,  Srbima koji su ostavili stanove u Hrvatskoj i otišli 1991. godine, a istodobno je u zadnje tri godine izdano 60 rješenja o stambenom zbrinjavanju prognanika - povratnika, Hrvata, što smatra stravičnom i nedopustivom diskriminacijom.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.