Velika plaća za prosječnog ruskog radnika, prilika za slobodu kriminalcima koji žele pobjeći iz teških zatvorskih uvjeta ili ubrzani put do državljanstva za imigrante u potrazi za boljim životom. Zajedničko im je jedno, sve to mogu dobiti potpisivanjem ugovora za odlazak na ukrajinsko bojište. U gotovo četiri godine rata, Rusija na sve načine pokušava popuniti svoje vojne redove i istovremeno izbjeći nepopularnu opću mobilizaciju, pa ne preza ni od čega kako bi pronašla nove vojnike, piše AP.
Predsjednik Vladimir Putin prošlog je mjeseca na svojoj godišnjoj konferenciji za medije izjavio da se u Ukrajini bori 700.000 ruskih vojnika. Istu brojku naveo je i 2024., dok je u prosincu 2023. govorio o 617.000 vojnika. Nije poznato jesu li ti podaci točni.
Broj vojnih žrtava i dalje se taji, a Moskva objavljuje vrlo ograničene službene podatke. Britansko ministarstvo obrane prošlog je ljeta procijenilo da je broj ubijenih ili ranjenih ruskih vojnika možda premašio milijun.
Nezavisni ruski portal Mediazona, u suradnji s BBC-jem i timom volontera, prikupio je imena više od 160.000 poginulih vojnika pretragom medijskih izvješća, društvenih mreža i vladinih stranica. Među poginulima je identificirano i više od 550 stranaca iz preko dvadeset zemalja.
Za razliku od Ukrajine, gdje su izvanredno stanje i opća mobilizacija na snazi od početka ruske invazije u veljači 2022., Putin se dosad opirao naređivanju opće mobilizacije. Kada je kasnije te godine pokušana djelomična mobilizacija 300.000 ljudi, deseci tisuća muškaraca pobjegli su iz zemlje.
Iako je mobilizacija zaustavljena nakon nekoliko tjedana po ispunjenju cilja, Putinov dekret ostavio je otvorenom mogućnost za novu. Tim dekretom su ujedno svi vojni ugovori postali praktički neograničenog trajanja, a vojnicima je zabranjeno napuštanje službe osim u slučaju dosezanja dobne granice za umirovljenje ili teže ozljede.
Od tada se Moskva uglavnom oslanja na takozvano dobrovoljno novačenje. Putin je u prosincu izjavio da je priljev dobrovoljaca ostao snažan te da je prošle godine ugovore potpisalo više od 400.000 ljudi. Tu tvrdnju nije bilo moguće neovisno provjeriti. Slične brojke objavljene su i za 2023. i 2024. godinu.
Aktivisti upozoravaju da se u ugovorima često navodi fiksno trajanje službe, primjerice godinu dana, zbog čega ročnici vjeruju da je riječ o privremenoj obvezi. Međutim, ti se ugovori automatski produžuju na neodređeno vrijeme.
Vlada novacima nudi visoke plaće i opsežne povlastice, a regionalne vlasti isplaćuju i razne bonuse koji ponekad dosežu desetke tisuća dolara. Primjerice, u regiji Hanti-Mansijsk u središnjoj Rusiji, novak prema podacima lokalnih vlasti može dobiti oko 50.000 dolara raznih bonusa.
To je više nego dvostruko od prosječnog godišnjeg prihoda u toj regiji, gdje je mjesečna plaća u prvih deset mjeseci 2025. iznosila nešto više od 1600 dolara. Postoje i druge pogodnosti, poput poreznih olakšica i otpisa dugova.
Unatoč tvrdnjama Kremlja o dobrovoljnom novačenju, mediji i udruge za ljudska prava izvještavaju o prisili. Navode da nadređeni često tjeraju ročnike da potpišu ugovore kojima ih se šalje na bojište. Riječ je o muškarcima u dobi od 18 do 30 godina koji služe obvezni vojni rok i inače su izuzeti od slanja u Ukrajinu.
Novačenje se provodi i među zatvorenicima te u pritvorskim centrima. Tu je praksu na početku rata uveo pokojni šef plaćeničke skupine Wagner Jevgenij Prigožin, a kasnije ju je preuzelo Ministarstvo obrane. Zakoni sada dopuštaju novačenje osuđenika, ali i osumnjičenika u kaznenim postupcima.
Stranci su također cilj novačenja, kako u Rusiji, tako i u inozemstvu. Doneseni su zakoni koji novacima nude dobivanje ruskog državljanstva po ubrzanom postupku. Ruski mediji i aktivisti izvještavaju i o racijama u naseljima gdje žive i rade migranti.
Nakon racija ih se prisiljava na vojnu službu, a nove državljane šalje se u urede za novačenje radi utvrđivanja podobnosti za obveznu službu. Putin je u studenom 2025. donio dekret prema kojem je vojna služba obvezna za određene strance koji traže stalni boravak.
S druge strane, Sjeverna Koreja je nakon potpisivanja ugovora o uzajamnoj obrani s Moskvom 2024. poslala tisuće vojnika kao pomoć Rusiji u obrani Kurske oblasti od ukrajinskog upada. Neke strance navodno u Rusiju dovode krijumčarski lanci koji im obećavaju posao, a zatim ih prijevarom navedu na potpisivanje vojnih ugovora.
Kubanske vlasti su 2023. godine razotkrile jedan takav lanac koji je djelovao iz Rusije. Muškarci iz južnoazijskih zemalja, uključujući Indiju, Nepal i Bangladeš, žale se da su ih prevarili lažnim obećanjima o poslu, a dužnosnici u Keniji, Južnoj Africi i Iraku kažu da se isto dogodilo i građanima njihovih zemalja.
Nepalski ministar vanjskih poslova Narayan Prakash Saud izjavio je 2024. za Associated Press da je njegova zemlja zatražila od Rusije povratak stotina nepalskih državljana unovačenih za borbu u Ukrajini, kao i repatrijaciju posmrtnih ostataka poginulih.
Nepal je nakon toga zabranio svojim građanima putovanje u Rusiju ili Ukrajinu radi zaposlenja. Iste godine, indijska savezna istražna agencija objavila je da je razbila mrežu koja je pod izlikom zaposlenja u Rusiju namamila najmanje 35 indijskih državljana. Muškarci su, kako je navela agencija, protiv svoje volje obučeni za borbu i poslani u Ukrajinu, a neki su pritom "teško ozlijeđeni".
Neke obitelji tvrde da su njihovi rođaci namamljeni u Rusiju lažnim obećanjima i potom prisiljeni na novačenje, dok su se drugi pridružili dobrovoljno zbog plaće i mogućnosti dobivanja ruskog državljanstva.
"Stranci koji su prevareni i odvedeni u borbu posebno su ranjivi jer ne govore ruski, nemaju vojnog iskustva, a zapovjednici ih, iskreno govoreći, smatraju potrošnom robom", rekao je Anton Gorbatsevič iz aktivističke skupine Idite Lesom (Gubite se), koja pomaže muškarcima pri dezertiranju iz vojske.
Ukrajinska agencija za postupanje s ratnim zarobljenicima ovog je mjeseca objavila da se na ruskoj strani borilo ili se još bori više od 18.000 stranih državljana. Navode da ih je gotovo 3400 ubijeno, dok se stotine državljana iz 40 zemalja nalaze u ukrajinskom zarobljeništvu.
"Angažiranje stranaca samo je jedan od načina da se zadovolji stalna potražnja za vojnicima", rekao je Artjom Klyga, voditelj pravnog odjela u Pokretu prigovarača savjesti. Dodao je da su većina onih koji traže pomoć od njegove organizacije, koja pomaže muškarcima u izbjegavanju vojne službe, ruski državljani.
Kateryna Stepanenko, analitičarka za Rusiju s washingtonskog Instituta za proučavanje rata, smatra da je Kremlj u posljednje dvije godine postao "kreativniji" u privlačenju novaka, uključujući i strance. Ipak, ti napori postaju "izuzetno skupi" za Rusiju, koja se suočava s posustalim gospodarstvom, dodala je.