Ukrajinski napad dronovima na ruske vojne aerodrome bio je odvažan i smion. No ponajprije bio je pomno isplaniran i besprijekorno izveden. Kijev je pogodio ondje gdje bi to moglo imati stvarni učinak, oštetivši ili uništivši vojne zrakoplove koje je Moskva koristila za gotovo svakodnevne zračne napade na ukrajinske civile.
Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) tvrdi da je pogođen 41 ruski zrakoplov, uključujući strateške bombardere i izviđačke letjelice, iako nije jasno koliko ih je potpuno onesposobljeno.
Justin Bronk, viši znanstveni suradnik u Kraljevskom institutu za obrambene studije (RUSI) u Londonu, rekao je da je napad "zapanjujući uspjeh ukrajinskih specijalnih službi".
"Ako se potvrdi i polovina od ukupne tvrdnje o 41 oštećenom/uništenom zrakoplovu, to će značajno utjecati na sposobnost ruske dalekometne zračne komponente da nastavi redovite masovne napade krstarećim projektilima na ukrajinske gradove i infrastrukturu" napisao je u bilješci.
Napadi su bili usmjereni na četiri vojna aerodroma duboko unutar Rusije, a najudaljenija meta bila je baza Belaya u Irkutskoj oblasti, udaljena oko 4500 kilometara od ukrajinske granice.
Ostale mete uključivale su bazu Olenya blizu Murmanska unutar Arktičkog kruga (više od 2000 km od Ukrajine), zračnu bazu Djagilevo u Rjazanskoj oblasti (udaljenu oko 520 km) te bazu u Ivanovu, namijenjenu ruskim vojnim transportnim zrakoplovima (oko 800 km od granice).
Na snimci koju je objavio SBU vidi se i još jedna baza u istočnoj Amurskoj oblasti, no nije jasno je li napad na nju propao ili je bio obustavljen. Upravo te velike udaljenosti od ukrajinske granice vjerojatno su navele Rusiju da se uljuljka u uvjerenje da su te baze sigurne.
Njeni najvredniji zrakoplovi u bazi Belaya redovito su parkirani na otvorenom, lako uočljivi na satelitskim snimkama dostupnim javnosti, uključujući one na Google Kartama. Moskva je očito vjerovala da sama udaljenost predstavlja dovoljno jak obrambeni mehanizam protiv ukrajinskih napada.
Rusija i dalje ima nadmoć u zraku nad Ukrajinom, a iako su zapadni saveznici Kijevu isporučili neke dalekometne raketne sustave, poput američkog ATACMS-a i britansko-francuskog Storm Shadowa, nijedan od njih nema domet potreban za ovako duboke udare unutar Rusije.
Ukrajina je ranije koristila dronove za napade na ciljeve unutar Rusije, uključujući Moskvu, no zbog njihove male brzine lako ih je obarati protuzračnom obranom.
Tu se i vidi prava smjelost ovog napada: umjesto da pokušaju preletjeti cijelu udaljenost od granice, Ukrajinci su uspjeli prokrijumčariti dronove neposredno do meta i lansirati ih s mjesta u blizini.
Ruski radari i protuzračni sustavi na ovim bazama nisu bili pripremljeni za tako niskoleteći i iznenadni napad. Jedini djelotvoran način obrane od takvog napada je teškim mitraljezima, kakve Rusija koristi protiv ukrajinskih morskih dronova u Crnom moru.
Ali takvo oružje nije bilo dostupno ili nije bilo dovoljno brzo raspoređeno na aerodromima koje je Ukrajina napala, najvjerojatnije zato što Rusija uopće nije očekivala napad ove vrste. CNN je uspio provjeriti i geolocirati fotografije i snimke s lica mjesta potvrdivši njihovu autentičnost i lokacije u blizini ciljanih baza.
Rusko ministarstvo obrane potvrdilo je u izjavi da su napadi, koje je nazvalo "terorističkima", lansirani iz blizine samih aerodroma. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je u operaciji korišteno 117 dronova.
Prema SBU-u, dronove su u Rusiju prokrijumčarili njihovi agenti. U nekom trenutku, najvjerojatnije već unutar Rusije, dronovi su sakriveni u mobilne drvene barake. Fotografije koje je pribavio CNN pokazuju dronove skrivene ispod metalnih krovova tih baraka, umetnute u izolacijske šupljine.
Te su kabine potom ukrcane na kamione i prevezene do lokacija blizu baza.
Ukrajina nije otkrila kako je točno uspjela neopaženo dopremiti vozila tako blizu visokoprofilnim vojnim ciljevima, ali ruski mediji tvrde da je proces bio relativno jednostavan. Telegram kanali Baza i Astra izvijestili su kako je kamione kupio Ukrajinac koji živi u Rusiji, a zatim je angažirao četvoricu vozača koji su ih prevezli kamo je trebalo.
Ni ruske ni ukrajinske vlasti nisu komentirale te izvještaje, ali ruska državna novinska agencija RIA objavila je da vlasti u Irkutskoj oblasti tragaju za muškarcem osumnjičenim za sudjelovanje u napadu, a njegovo ime odgovara onom iz spomenutih izvora.
SBU je potvrdio da su agenti koji su izveli operaciju već bili sigurno vraćeni u Ukrajinu u trenutku kad su napadi započeli. Zelenski je rekao da su djelovali u više ruskih regija koje pokrivaju čak tri vremenske zone.
Visoki izvor iz ukrajinskog programa za razvoj dronova rekao je za CNN da piloti koji su upravljali dronovima vjerojatno uopće nisu bili u blizini lokacija s kojih su dronovi lansirani. "Vrlo vjerojatno su uspostavili internetski čvor koji im je omogućio daljinsko upravljanje, brzo lansirajući svaki FPV dron i precizno pogađajući metu za metom."
Izvor je rekao da je komunikacijski čvor mogao biti "običan ruski mobitel", koji je teže detektirati nego sustave poput Starlinka, koji se široko koristi u Ukrajini. Izvor upoznat s operacijom potvrdio je da je napad proveden putem ruskih telekomunikacijskih mreža.
Nakon što su kamioni bili na mjestu i dronovi spremni, krovovi kabina su se otvorili, a dronovi poletjeli prema ciljevima.
Video napada iz jugoistočne Irkutske oblasti, objavljen na društvenim mrežama i potvrđen od CNN-a, prikazuje dva drona kako izlijeću iz kamiona. Vidi se kako lete prema zračnoj bazi Belaya, iz koje se već uzdiže gust dim nakon prethodnog udara.
Drugi video s iste lokacije prikazuje kamion koji prevozi dronove u plamenu nakon, čini se, eksplozije koja je bila namijenjena njegovom samouništenju. Zelenski je u nedjelju rekao da je napad pripreman "jednu godinu, šest mjeseci i devet dana" te je pohvalio sigurnosne službe za "briljantnu" operaciju.
Ruski dužnosnici pokušali su umanjiti značaj napada tvrdeći da su udari odbijeni u regijama Ivanovo, Rjazan i Amur, ali su priznali da je "nekoliko zrakoplova izgorjelo" nakon napada u Murmansku i Irkutsku. Naveli su da su požari u međuvremenu ugašeni.
Dodali su da nije bilo žrtava. No dok su vlasti pokušale ublažiti percepciju štete, nekoliko istaknutih ruskih vojnih blogera iznijelo je žestoke kritike. Poznati vojni blog Rybar nazvao je napad "tragičnim gubitkom za cijelu rusku zračnu flotu" i okrivio "nepažnju" za posljedice.
SBU tvrdi da su napadi prouzročili štetu od oko 7 milijardi dolara i pogodili 34% ruskih strateških nositelja krstarećih projektila na glavnim zračnim bazama – tvrdnja koju CNN nije mogao neovisno potvrditi.
Ukrajina tvrdi da je uništila nekoliko strateških bombardera TU-95 i Tu-22M3, kao i jedan od rijetkih preostalih ruskih izviđačkih zrakoplova A-50. Izvor upoznat s operacijom rekao je da su pogođeni 27 bombardera Tu-95, četiri Tu-160, dva Tu-22M3 i "vjerojatno" jedan A-50.
Tu-22M3 je ruska dalekometna platforma za lansiranje projektila koja može djelovati s udaljenosti, lansirajući projektile iz ruskog zračnog prostora, daleko iza linije fronta i izvan dometa ukrajinske protuzračne obrane.
Rusija je na početku godine imala 55 aviona Tu-22M3 i 57 Tu-95, prema izvješću "Military Balance 2025", koje je objavio Međunarodni institut za strateške studije (IISS).
Tu-95 ušao je u službu sovjetskog ratnog zrakoplovstva 1950-ih, a Rusija ih je s vremenom modernizirala za lansiranje krstarećih projektila, slično kao i Tu-22. Bronk iz RUSI-ja napominje da će Rusiji biti izuzetno teško zamijeniti neke od tih letjelica jer se ne proizvode već desetljećima.