Na papu Lava XIV. podjednako su utjecali vanjski svijet i Sjedinjene Američke Države. Možda je upravo zato on prvi američki papa. Kada je novoproglašeni crkveni poglavar u četvrtak izašao na balkon s pogledom na Trg svetog Petra, šokirao je svijet. Smatralo se nezamislivim da konklava kardinala ikad izabere Amerikanca.
SAD se smatrao previše moćnim – vojno, diplomatski, pa čak i kulturno – da bi Amerikanac upravljao jednim od najutjecajnijih moralnih autoriteta na svijetu: Rimokatoličkom Crkvom i njezinim stadom, koje je trenutačno više nego triput brojnije od stanovništva SAD-a, piše CNN.
Ipak, u četvrtak je bivši kardinal Robert Prevost, poznat prijateljima kao Bob, postigao ono za što su mnogi američki vjernici mislili da neće doživjeti, izazvavši valove ponosa i trenutke nevjerice diljem zemlje u kojoj je rođen.
Ipak, u ovome vremenu posebno se nameće zanimljivo pitanje zašto su kardinali izabrali Amerikanca? Samo izbornici unutar Sikstinske kapele u potpunosti razumiju dinamiku koja je dovela do toga da Lav naslijedi pokojnog papu Franju drugoga dana konklave.
Čudna je slučajnost da prvi američki papa dolazi upravo u trenutku kada SAD u drugom mandatu Donalda Trumpa odbacuje mnoge saveze, pa čak i unutarnje vrijednosti koje je dugo njegovao kao najmoćnija nacija svijeta. Jesu li kardinali možda implicitno poručili da postoji i drugi američki put?
Tu bi osobna povijest novog pape mogla ponuditi odgovor. Prevost je proveo desetljeća kao misionar i više od 20 godina u Peruu, čiji je naturalizirani državljanin i gdje je služio kao biskup. U svojem prvom javnom pojavljivanju kao papa nije spomenuo svoje američko podrijetlo, već je govorio talijanski i španjolski, upućujući pozdrav svojoj "dragoj biskupiji Chiclayo u Peruu".
Kao da je novi papa dovoljno odvojen od zemlje u kojoj je rođen da ga se ne može doživljavati kao instrument ili potvrdu njezine politike ili autoriteta. Za novo doba – u kojem nacionalizam, geopolitička doktrina jakih država koje tlače slabe i autoritarizam rastu - kardinali su izabrali papu rođenog u zemlji gdje su te potresne promjene najvidljivije.
Usred sve većeg gnjeva zemalja Globalnog juga zbog ekonomskih nejednakosti i s vrhuncem neprijateljstva s desnice prema masovnoj migraciji u SAD-u, Rimokatolička crkva ponovno ima vođu koji je svoj zavjet siromaštva živio među marginaliziranima u Latinskoj Americi, iz koje dolazi mnogo migranata u SAD.
U vrijeme kada američka administracija reže pomoć bolesnima, novi crkveni poglavar posvetio je svoj život služenju siromašnima. Bilo bi površno tvrditi da je izbor Lava osuda trumpizma. No također je nemoguće zanemariti da je Rimokatolička crkva ovladala tehnikama visoke politike stoljećima prije nego što je SAD stekao neovisnost.
Koji god bili motivi onih koji su izabrali papu Lava, događaji u Vatikanu u četvrtak stvorili su fascinantnu situaciju. Sada će dva Amerikanca imati ogromnu moć na svjetskoj pozornici – jedan političku, drugi duhovnu – a implicitne usporedbe i potencijalna neslaganja između Trumpa i pape Lava bit će nemoguće zanemariti.
Ako je papinstvo pokojnog pape Franje ikakav pokazatelj, takva suprotstavljanja vjerojatno će se intenzivirati. To će dodatno pojačati raspravu o američkom identitetu i vrijednostima, koja već bjesni unutar i izvan zemlje. Moglo bi potaknuti novo promišljanje o tome što Amerika predstavlja i koja je njezina globalna uloga.
"Ja sam Amerikanac, volim Ameriku, volim vrijednosti za koje se zalažemo", rekao je velečasni Robert Hagan, Prevostov prijatelj, koji je novog papu rođenog u Chicagu opisao kao čovjeka dubine, snage i smirenosti.
"Ponekad nismo savršeni, zar ne, imamo mane", rekao je Hagan za CNN u četvrtak: "Ponekad je percepcija o nama s razlogom opravdana, u smislu stvari koje bismo mogli poboljšati i na kojima treba raditi. Ali mislim da u Lavu XIV. imamo zaista ono najbolje što Amerika predstavlja. Mir i pravdu."
Dok Amerikanci možda traže razloge zašto je izabran netko njihov, postoje mnoge druge mogućnosti. Prevostovo državljanstvo moglo bi biti slučajno u njegovu izboru. Novi papa postao je snažna figura u crkvi tijekom papinstva Franje, kada je dobio ključnu poziciju u Vatikanu, a njegov izbor implicitna je poruka kardinalskog zbora da će se nastaviti dominantna briga pokojnog pape za siromašne i relativno progresivne doktrinarne teme njegova pontifikata.
Biskup Robert Barron iz Rochestera u Minnesoti, koji također poznaje novog papu, rekao je CNN-u da je bio šokiran ishodom izbora: "Govorio sam novinarima dan prije konklave da nikada neće izabrati američkog papu. Amerika upravlja svijetom politički, ekonomski, velikim dijelom popularne kulture. Mislio sam da neće dopustiti da Amerikanac vodi Crkvu. Pogriješio sam."
Ali na pitanje jesu li kardinali htjeli poslati poruku o Americi dok se zemlja udaljava od nekih svojih globalnih odnosa, Barron je odgovorio: "Mislim da su izabrali čovjeka. Mislim da su prepoznali ovog čovjeka kao jedinstveno kvalificiranog. Amerikanac koji je radio u Latinskoj Americi, govori talijanski tečno i poznaje vatikansku kuriju. Pa, to je vrlo kvalificiran čovjek."
Ipak, budući da je riječ o Americi, izbor Lava XIV. zasigurno će izazvati polarizaciju. Neki iz pokreta Make America Great Again već su u četvrtak na društvenim mrežama izražavali nezadovoljstvo njegovim izborom. Neki konzervativci su se nadali novom papi koji će se udaljiti od nekih Franjinih stavova, primjerice o klimatskim promjenama.
Pokojni papa također je osudio politiku masovnog protjerivanja Trumpove administracije i upozorio da bi mogla migrantima oduzeti dostojanstvo. Činilo se da je izravno ciljao na potpredsjednika J. D. Vancea, katoličkog obraćenika, zbog njegove obrane tog programa na teološkim osnovama.
S obzirom na Lavovu bliskost s Franjom, već postoje očekivanja da bi mogao imati slične stavove, iako će ih možda manje oštro izražavati u ranim fazama svog pontifikata.
Već postoje kontroverze oko kritičnih objava prema Vanceu i Trumpu s računa na platformi X pod Prevostovim imenom. Taj korisnički račun nije osobno pisao nijednu od kritičnih objava, već je dijelio članke i objave drugih.
Dok su MAGA konzervativci možda priželjkivali drukčijeg papu, neki liberali će zasigurno njegov izbor i odluku Rimokatoličke crkve da se odmakne od konzervativnijih kandidata doživjeti kao odbacivanje Trumpove političke ideologije i politike.
Ipak, pitanja i podjele koje zaokupljaju katoličku crkvu ne uklapaju se uvijek u duboko ukopane američke političke rovove. Iako je načinio značajan pomak crkve prema prihvaćanju LGBTQ katolika, Franjo je odbacio druge liberalne stavove, poput prava na pobačaj i ređenja žena za svećenike.
Te podjele, u vremenu duboke političke tjeskobe, čine pozadinu novog pontifikata koji će započeti usred zastrašujućih globalnih kriza. To je možda bilo na Lavovu umu u njegovu prvom govoru. "Mir s vama", bile su prve riječi koje je ikada izrekao jedan američki papa.