Došlo je do novog zaoštravanja odnosa između Sjedinjenih Država i Irana. Situacija je eskalirala do te mjere da je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot rekao da je vojni sukob s Iranom neizbježan ako propadnu pregovori o nuklearnom programu Irana.
Europske sile pokušavaju obnoviti pregovore s Iranom kako bi ograničile obogaćivanje uranija, dok Iran inzistira na pregovorima bez prijetnji ili prisile. Američki predsjednik Donald Trump od početka novog mandata ponovno je aktivirao svoju politiku maksimalnog pritiska, koja uključuje sankcije i čvrst retorički pristup prema Iranu. Zaprijetio je Iranu bombardiranjem ne postigne li Teheran dogovor s Washingtonom o svom nuklearnom programu. Vrhovni iranski vođa Ali Hamenei zaprijetio je odmazdom.
Pentagon je razmjestio dva nosača aviona u regiji i šest B-2 bombardera na otoku Diego Garciji u Indijskom oceanu, što analitičari smatraju porukom Iranu. Ovi bombarderi nose tzv. bunker buster bombe, koje mogu uništiti iranska podzemna postrojenja.
>> SAD poslao šest bombardera nadomak Irana. Sposobni su uništiti nuklearna postrojenja
CNN-ov vojni analitičar Cedric Leighton izjavio je da postavljanje ovako sofisticiranih bombardera vrijednih 2 milijarde dolara šalje signal američkim neprijateljima. "Ovo raspoređivanje B-2 bombardera jasno je osmišljeno kako bi se Iranu poslalo poruku, možda i nekoliko poruka", rekao je.
Radi šireg konteksta spomenimo da je SAD intenzivirao i zračne i raketne udare po ciljevima Huta u Jemenu kao odgovor na njihove napade na trgovačke brodove u Crvenom moru. Prema Trumpovim riječima, Huti su desetkovani.
"Izbor za Hute je jasan: prestanite pucati na američke brodove i prestat ćemo pucati na vas. U suprotnom, tek smo počeli, a prava bol tek dolazi za Hute i njihove sponzore u Iranu", dodao je Trump.
>> Trump: Ako Huti ne prestanu s napadima, prava bol tek dolazi. I njima i Iranu
SAD je zabrinut zbog nuklearnih aktivnosti Irana. Podsjetimo da je Trump 2018. izašao iz sporazuma potpisanog 2015. između Irana i šest svjetskih sila (SAD, Kina, Rusija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka) uz potporu Europske unije. Cilj sporazuma bio je ograničiti iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija koje su opterećivale iransko gospodarstvo.
Iran je pristao ograničiti obogaćivanje uranija na 3.67% čistoće (daleko ispod razine potrebne za nuklearno oružje) i smanjiti svoje zalihe obogaćenog uranija na 300 kg tijekom 15 godina.
Trump je povukao SAD iz sporazuma tvrdeći da nije adekvatno spriječio Iran u razvoju nuklearnog oružja. Analitičari smatraju da je zbog sankcija Iran izgubio milijarde dolara, ali da su one i izravno potaknule eskalaciju iranskog nuklearnog programa.
Izrael, kao ključni protivnik iranskog nuklearnog programa, prati situaciju i priprema se za moguće vojne akcije. Prema izvješćima, prenosi CNN, izraelska vojska razmatra mogućnost udara na iranske nuklearne objekte ako procijeni da su pregovori bezuspješni.
Vlatko Cvrtila, geopolitički analitičar i rektor Sveučilišta Vern, iznio je za Index svoje viđenje situacije.
"Na ovu krizu gledam u kontekstu strategije koju Trump često koristi, a to je eskalacija radi deeskalacije. On već ima povijest takvog djelovanja. Naspram razdoblja otprije 7-8 godina, danas je Iran puno bliže količini koju može iskoristiti za proizvodnju atomske bombe", rekao je.
Kaže da nije teško pretpostaviti koji je cilj Irana s tim nuklearnim naoružanjem s obzirom na najave i povijest odnosa koji ima s Izraelom.
"Ono što bi čak ubrzalo napore Irana oko cijelog tog projekta nuklearnog naoružanja jest intenzivna eskalacija, tj. potencijalno bombardiranje postrojenja. Dobrano su se zaštitili u posljednje vrijeme oko zaštite postrojenja uslijed javnih izricanja izraelskih namjera. Mislim da bi eskalacija prije ubrzala procese nego što bi pomogla da se naoružanje spriječi", objasnio je.
Prema najnovijim podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju iz studenoga prošle godine, Iran trenutačno posjeduje više od 8294 kilograma obogaćenog uranija, uključujući 274.8 kilograma obogaćenog do 60%. Prema procjenama američkih obavještajnih službi, Iran može proizvesti oružje s 90% obogaćenim uranijem u manje od tjedan dana. Za krajnji proizvod, funkcionalnu bombu, bit će mu potrebno godinu do dvije.
Analitičari smatraju da je Iranu ipak isplativije biti "na pragu" bombe – time drži svijet u strahu, a izbjegava rat.
Bitan faktor je i Rusija. Nedavni sporazumi između Rusije i Irana, poput Kompleksnog strateškog partnerstva potpisanog u siječnju 2025., proširili su suradnju na područje nuklearne tehnologije. Analitičari smatraju da Rusija koristi svoju suradnju s Iranom kako bi povećala svoj utjecaj na Bliskom istoku i osigurala stratešku prednost nad Zapadom.
Cvrtila ističe da će razgovor Putina i Trumpa oko iranskog nuklearnog oružja biti vrlo važan i da će Trump od Rusije tražiti da izvrši pritisak na Iran, ali ne zbog prijetnje SAD-u, nego Izraelu. Kaže da je Iran pod pritiskom.
"I to ne samo oko vojne eskalacije. I Europska unija je rekla da će pojačati sankcije ako se Iran ne bude pridržavao parametara iz ovog sporazuma, iz kojeg je Amerika izašla. To su sad višestruki pritisci na tu zemlju. Ali bitno je reći i da postoje slabosti režima unutar Irana u zadnje vrijeme.
Sve je jasniji otpor prema režimu. I vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei je bolestan, borba za nasljedstvo je krenula. Svaka vanjska intervencija koja bi zanemarila te unutarnje procese i moguće svrgavanje režima potencijalno bi poništila spomenuti otpor", rekao je.
Objašnjava kako bi Izrael mogao inzistirati na napadu.
"U strateškim kalkulacijama bombardiranje Irana je zadnja opcija, ali radit će se pritisak vojnom akcijom. Ako ne dođe do pomaka u pregovorima kroz neko vrijeme, Izrael će vršiti snažan pritisak da se ide prema vojnom rješenju. Ono nikad nije pravo rješenje, a ako se dogodi, imamo ponovno novu situaciju i mijenjanje svih odnosa, kako u regiji tako i u svijetu.
No ne mislim kako bi to Rusija dopustila. Svako bombardiranje njihovog partnera za Ruse nije prihvatljivo jer žele nastaviti suradnju s Iranom. Vjerujem da će Trump ipak koristiti Rusiju, ali to ne znači da će Putin skočiti na prvu, njemu dobro dođe da netko drugi zabavlja Trumpa s pregovorima. To će biti jedna strateška igra koja ide preko Irana", dodaje Cvrtila.