U njemačkoj politici vodi se žustra rasprava o održivosti socijalne države i mogućim uštedama na socijalnim naknadama. Međutim, posljednji podaci Saveznog ureda za statistiku otkrivaju da, mjereno gospodarskom snagom zemlje, socijalni izdaci uopće nisu porasli u posljednjem desetljeću, piše Tagesschau.
Prema službenim podacima, njemačka vlada je 2024. godine izdvojila 5,53 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za socijalno osiguranje. Usporedbe radi, taj je udio 2015. godine iznosio 5,64 posto, dok je 2000. godine bio na razini od 5,63 posto. Određena odstupanja zabilježena su samo tijekom kriznih godina.
Ove brojke od Saveznog ureda za statistiku zatražio je zastupnik Ljevice Dietmar Bartsch, potaknut raspravom unutar vladajuće koalicije o financijskoj održivosti socijalnog sustava. Bartsch je izrazio zabrinutost i upozorio na štetne posljedice mogućih rezova.
Statistika pokazuje kako su državni izdaci za socijalno osiguranje u apsolutnim iznosima značajno porasli, no istovremeno je rastao i bruto domaći proizvod. BDP je s 2,13 bilijuna eura u 2000. godini porastao na 4,33 bilijuna eura prošle godine, čime je udio socijalnih davanja ostao proporcionalno stabilan.
Slična je situacija i s izdacima za zdravstvo, čiji je udio u BDP-u na razini iz 2000. godine. Tada je iznosio 0,21 posto, dok je 2024. bio 0,20 posto. S druge strane, udio BDP-a koji država izdvaja za obrazovanje bilježi kontinuirani rast: s 0,25 posto u 2000. godini na 0,52 posto u 2024. godini.
Političar Ljevice Bartsch oštro je kritizirao predsjednika CDU-a i njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je izjavio: "Socijalna država kakvu danas imamo, s onim što ekonomski postižemo, više nije financijski održiva". Bartsch je tu izjavu nazvao "de facto kampanjom laži protiv socijalne države". "Njegova tvrdnja da si je više ne možemo priuštiti je pogrešna", dodao je Bartsch.
Prema Bartschu, proračun ne opterećuje socijalna država, već politika naoružavanja. "Naša poruka saveznoj vladi je nedvosmislena: Ruke dalje od socijalne države", poručio je bivši šef kluba zastupnika Ljevice.
U raspravi je važno napomenuti da se pod pojmom "socijalna država" često ne misli samo na usluge koje se financiraju iz poreza, poput naknade za građane. Veći dio odnosi se na socijalna osiguranja za mirovinsko, zdravstveno i njegu, koja se, iako primaju državne subvencije, uglavnom financiraju iz doprinosa zaposlenika i poslodavaca.
Kada se zbroje svi javni, zakonski i dobrovoljni izdaci za socijalne svrhe, ukupni iznos doseže nešto više od 30 posto BDP-a, prema izračunu sindikalne zaklade Hans-Böckler za 2024. godinu.