Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u subotu je, u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma, položio vijence na spomen obilježja podignuta u čast stradalih u zatvorima na Golom otoku i na otočiću Sveti Grgur.
Predvodeći izaslanstvo Hrvatskoga sabora, Jandroković je na Svetom Grguru položio vijence ispred Vladine Spomen ploče žrtvama komunističkog režima stradalima u političkom zatvoru-logoru, na tom otočiću te ispred Spomen ploče Udruge hrvatskih logoraša koncentracijskog logora otoka Grgur 1959.-1966.
Na Golom otoku položio je vijenac ispred Spomen ploče žrtvama komunističkog režima stradalima na Golom otoku te ispred Spomen-križa, obilježja stradalnicima logora.
Jandroković je istaknuo kako su na Golom otoku da bi obilježili Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, nacizma, fašizma i komunizma, te se sjetili velikog broja ljudi koji su bili ubijeni, mučeni i proganjani od tih nedemokratskih režima, sustava koji su svoje političke protivnike ubijali, ostavljali bez egzistencije, te su na mučki i neljudski način tretirali sve koji su bili protivnici takvih političkih režima.
"Hrvatski narod bio je žrtva dva totalitarna i autoritarna pa i zločinačka režima. Tijekom Drugog svjetskog rata to je bila NDH i ustaški režim, čije zločine osuđujemo. Isto tako, od 1945. do 1990. hrvatski narod bio je žrtva jugoslavenskog komunističkog totalitarizma, koji je isto tako obilježen brojnim zločinima, od Bleiburga, preko mjesta kao što je Goli otok, ubijanja brojnih hrvatskih emigranata," rekao je.
Predsjednik Sabora naglasio je kako se radi o teškom nasljeđu iz 20. stoljeća, kojeg hrvatski narod sa sobom nosi.
"Neka se opsegom tih zločina i brojem ubijenih bave znanost i povjesničari, a na nama političarima je da obilježimo ovakva mjesta, sjetimo se svake nevine žrtve i osudimo taj zločinački totalitarni i autoritarni režim," dodao je Jandroković.
Istaknuo je da je to posebno važno zbog naših mladih ljudi, novih naraštaja Hrvatske, koji su rođeni u slobodi, demokraciji i miru. Dodao je da oni moraju znati kako se za slobodu i demokraciju trebalo izboriti te da su deseci, stotine tisuća ljudi, a ako se promatra europski kontinent, milijuni ljudi stradavali upravo od nacizma, fašizma i komunizma.
"Zato je jako važno da educiramo naše mlade naraštaje o vrijednostima koje danas žive, da se u svakodnevnom životu znaju suprotstaviti onima koji su nositelji tih totalitarnih ideja jer hrvatska država počiva na vrijednostima Domovinskog rata i danas imamo mir, demokraciju, slobodu, vladavinu prava, zaštitu ljudskih i manjinskih prava i na tome zaista treba ustrajati," zaključio je Jandroković.
Povijest zatočeništva na Golom otoku
Tijekom Prvoga svjetskog rata na Goli otok su bili internirani ratni zarobljenici, a od 1948. na njemu je bio zloglasni jugoslavenski zatvor za političke zatvorenike, koji su u logor Goli otok slani po nalogu jugoslavenskih komunističkih i državnih vlasti.
Na obližnjemu Sv. Grguru bio je ženski odjel tog zatvora. Od 1956. na Golom otoku su zatvarani počinitelji teških kaznenih djela. Zatvor je prestao s radom 1988., a 1989. je napušten i danas je u ruševnom stanju.