Više od 110 milijuna ljudi u Europi izloženo je štetnoj buci koja ozbiljno ugrožava zdravlje, pokazuje novo izvješće, a prenosi Guardian. Zbog fiziološkog stresa i poremećaja sna koji nastaju zbog buke, svake godine prerano umre 66.000 ljudi, a buka doprinosi i razvoju srčanih bolesti, dijabetesa i depresije.
Izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) usmjerava se na buku koju uzrokuju automobili, vlakovi i zrakoplovi, a procjenjuje se da je pogođeno 20 posto stanovništva europskog gospodarskog prostora. Drugo istraživanje, koje koristi nešto niži prag za štetnu razinu buke, pokazalo je da je u Britaniji čak 40 posto stanovnika izloženo štetnoj buci s prometnica.
Čak 17 milijuna ljudi trpi izrazito visoku razinu buke koju stručnjaci opisuju kao dugoročno i snažno iritirajuću, a gotovo 5 milijuna ljudi ima ozbiljne poremećaje sna. U zonama s prekomjernom bukom živi i 15 milijuna djece. Analiza pokazuje da je utjecaj buke na zdravlje veći od mnogih poznatijih rizika, uključujući pasivno pušenje i izloženost olovu, a procijenjeni gospodarski trošak dostiže gotovo 100 milijardi eura godišnje.
Šteta za zdravlje vjerojatno je i podcijenjena, upozoravaju istraživači. Ako se primijeni stroži prag za opasnu buku koji propisuje Svjetska zdravstvena organizacija, broj pogođenih u Europi raste na čak 150 milijuna ljudi. Cilj Europske unije da do 2030. godine smanji broj ljudi kronično izloženih buci od prometa za 30 posto neće se ostvariti bez dodatnih mjera, navodi se u izvješću.
"Buka nas drži u stanju stalne pripravnosti, u režimu borbe ili bijega, čak i kad toga nismo svjesni", rekla je dr. Eulalia Peris iz Europske agencije za okoliš. "To može izazvati štetne fiziološke reakcije poput upala i oksidativnog stresa, a dugoročno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, moždanog udara, pretilosti, kognitivnih poteškoća kod djece i mentalnih poremećaja.
Buka nije samo smetnja", dodala je Peris, koja je i sama pogođena. "Itekako sam svjesna koliko buka utječe na zdravlje i vrlo sam osjetljiva na nju. Ograničava ti život", poručila je.
Izvješće se temelji na podacima koje su dostavile zemlje članice EEA-e, a usmjerava se na buku od prometa, koja je najrašireniji i najopasniji oblik buke u okolišu. Ostali izvori, poput bučnih susjeda ili glazbe iz barova, također mogu štetiti zdravlju, ali ih je teško precizno izmjeriti zbog njihove povremene naravi.
Prema izvješću, 92 milijuna ljudi u Europi pogođeno je bukom s prometnica, 18 milijuna bukom od vlakova, a 2,6 milijuna bukom od zrakoplova. Na temelju prethodnih znanstvenih istraživanja procjenjuje se da buka godišnje uzrokuje 66.000 prijevremenih smrti, 50.000 slučajeva kardiovaskularnih bolesti i 22.000 slučajeva dijabetesa tipa 2.
Broj ljudi pogođenih bukom u Europi smanjio se za samo 3 posto između 2017. i 2022. godine, ali istraživači ističu da postoji niz mogućih mjera. Među njima su snižavanje ograničenja brzine u gradovima, korištenje tiših guma te poticanje javnog prijevoza, pješačenja i vožnje biciklom.
Sve veći broj električnih automobila neće smanjiti buku koliko se očekivalo, upozoravaju stručnjaci, jer je buka motora dominantna samo pri nižim brzinama, pri višim brzinama glavni izvor buke je kontakt guma s cestom. Prometnu buku dodatno pogoršava mali broj osobito glasnih vozila.
Buka od vlakova mogla bi se smanjiti boljim održavanjem vlakova i tračnica, a buka od zrakoplova optimiziranjem ruta pri polijetanju i slijetanju te poticanjem korištenja tiših zrakoplova. "Buka se često zanemaruje i smatra tek svakodnevnom smetnjom", rekla je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica Europske agencije za okoliš. Jedan od razloga za to jest što je buka od prometa kronična, za razliku od onečišćenja zraka koje dolazi u vrhuncima, što pokreće zdravstvena upozorenja i podiže svijest javnosti.
"No dugoročni učinci buke na zdravlje i okoliš rašireni su i ozbiljni", rekla je. "Djeca su posebno osjetljiva na utjecaj buke i to je problem koji sve zemlje hitno moraju početi rješavati", poručila je.