Foto: Hina
STRANKA desnog centra bivšeg premijera Bojka Borisova GERB osvojila je 33,2 posto glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima u Bugarskoj održanima u nedjelju, pokazali su prvi podaci središnjeg izbornog povjerenstva u ponedjeljak, nakon prebrojanih 16,8 posto glasova.
Konačni rezultati u četvrtak
Još dvije političke stranke ući će u parlament - etnička turska MRF s 6,4 posto osvojenih glasova i stranka "Volja", poduzetnika Veselina Mareškog, koja je osvojila 4,0 posto glasova, pokazali su podaci izbornog povjerenstva.
Konačni službeni rezultati izbora očekuju se u četvrtak.
Bivši 57-godišnji premijer u nedjelju navečer proglasio je pobjedu i najavio konzultacije s ciljem "brzog formiranja vlade".
Oporbeni socijalisti priznali poraz
"Ovaj rezultat pokazuje kategorički da bi GERB trebao biti vodeća vladajuća stranka", rekao je Borisov, dodajući da će napraviti "krajnji napor" kako bi s potencijalnim partnerima što prije sastavio vladu.
Čelnica oporbenih socijalista Kornelija Ninova priznala je poraz i naglasila da je BPS spreman na moguću opciju pokušaja sastavljanja vlade ako Borisov u tome ne uspije. "Želimo čestitati izbornim pobjednicima GERB-u", rekla je Ninova.
"Ako oni ne uspiju sastaviti vladu i mi dobijemo mandat, pokušat ćemo sastaviti vladu kako bi se osigurala stabilnost zemlje", dodala je Ninova, prenosi Reuters.
Mrtva utrka
Tijekom tjedna uoči izbora GERB i BPS bili su doslovno u mrtvoj utrci, ostavljajući socijalistima nadu u povratak na političku pozornicu kojom su osam godina dominirali konzervativci.
"Uz najavljenu pobjedu GERB-a, sačuvan je prozapadni konsenzus", ocijenio je za državnu televiziju BNT Parvan Simeonov iz instituta Gallup i dodao da je porast ambicija ruske vanjske politike odigrao važnu ulogu u mobiliziranju izbornog tijela.
Bojko Borisov odstupio je u studenom 2016. godine, dvije godine prije isteka mandata zbog neuspjeha na predsjedničkim izborima njegove kandidatkinje Cecke Cačeve. Nju je porazio Rumen Radev koji se natjecao kao neovisni kandidat uz podršku socijalista.
Bugarsku je u međuvremenu do nedjeljnih izbora vodila prijelazna vlada na čelu s Ognjenom Gerdžikovim.
Bila je to druga ostavka Borisova, koji je skratio i svoj prvi premijerski mandat 2013. godine nakon masovnih prosvjeda protiv nametnutih mjera štednje, da bi krajem 2014. godine bio ponovno izabran.
Treći izbori u četiri godine
Za treće parlamentarne izbore u četiri godine, međunarodni ulozi, napetosti s Ankarom i teret ruskog upliva, dominirali su kampanjom, iako korupcija i niski životni standardi brinu birače te najsiromašnije zemlje Europske unije.
Borisov, uvjereni proeuropejac, bivši tjelohranitelj, vatrogasac, policajac i gradonačelnik Sofije koji se često borio s optužbama za korupciju i povezanost s organiziranim kriminalom, obećao je brži gospodarski rast ako osvoji treći mandat.
Ninova je pak bliska Rusiji i sušta je suprotnost Borisovu. Tvrdi da će Bugarska iskoristiti svoje pravo veta u EU-u ako Bruxelles pokuša nametnuti dodatne sankcije Moskvi. Socijalisti kažu da te sankcije izuzetno štete bugarskoj ekonomiji.
U parlament bi trebao uči i blok Ujedinjenih domoljuba, savez nekoliko nacionalističkih, protueuropskih stranka koje žele suzbiti useljavanje, koji je prema anketama osvojio oko devet posto glasova.