Farsa "Mein Kampf" dramskog pisca Georgea Taborija izašla je u hrvatskom prijevodu u Zagrebu.
Polazište farse je dobro poznata epizoda iz Hitlerova života: dvostruki neuspjeli pokušaj polaganja prijemnog ispita na bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti, te kasniji boravak nesuđenog slikara u bečkim prihvatilištima za beskućnike.
Tabori preuzima te motive iz Hitlerova Mein Kampfa te ih "preobraća i potencira u paradoksalno i smiješno", kaže se u popratnom tekstu drame. Farsu je preveo Nikica Petrak, a nakladnik je Disput iz Zagreba.
"Mein Kampf" od 1987. puni kazališta u gotovo svim većim europskim gradovima. U Beču se izvodi već petnaest godina, a u Hrvatskoj je postavljana u dva kazališta - 1989. u Teatru andTD, te 1995. u osječkom HNK.
George Tabori, novinar, pisac, redatelj i glumac, rođen je na današnji dan prije 89 godina (24. svibnja 1914.) u Budimpešti.
Studij u Berlinu prekida 1933. nakon Hitlerovog dolaska na vlast. Vraća se roditeljima u Budimpeštu, a odatle 1936. emigrira u London. Za vrijeme rata radi kao britanski obavještajac i dopisnik BBC-a na Balkanu i Bliskom istoku.
Godine 1947. odlazi u Ameriku te za vrijeme tamošnjeg boravka piše filmske scenarije - između ostalih za A. Hitchcocka, A. Litvaka i J. Loseyja, asistira Brechtu na prvoj njujorškoj izvedbi "Galilea Galileja", druži se s brojnim njemačkim egzilantima, umjetnicima i književnicima, prijateljuje sa Charlijem Chaplinom i Gretom Garbo ?
Uz Mein Kampf (1987.) napisao je još dvadesetak drama, dva romana i dvije zbirke pripovjedaka, a kazališnom režijom bavi se od kraja pedesetih. Autor je brojnih članaka i eseja o kazalištu i umjetnosti uopće.
Dobitnik je brojnih nagrada među kojima je Buechnerova nagrada, najveća njemačka književna nagrada za domaću književnost koju dodjeljuje Darmstadtska akademija, a koju je dobio 1992. kao prvi Židov.
Najnovija je nagrada za sveukupno djelo zaklade "Bruno Kreisky", koja se dodjeljuje za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava u Berlinu.
Biografi ističu da je George Tabori mrzitelj tabua, kozmopolit i moralist. U pogovoru knjige Sandra Brkljačić ističe da Taborija ne zanima neka specifična problematika kao takva, nego ga zanima čovjek u njenom središtu, čovjek kao tvorac, žrtva i počinitelj.
(Hina) iluc vl