Nedavni ruski upadi dronova u Ukrajinu i Poljsku pokazuju vitalnu potrebu za snažnom obranom od dronova, i to ne samo protiv napada stranih vojski, već je i civilna zaštita ključna, piše Deutsche Welle.
Napad dronovima na Kijev i pojava skupine dronova nad poljskim teritorijem u rujnu 2025. godine iznova su ukazali na prijetnju koju predstavlja brzi napredak autonomnih i bespilotnih letjelica.
Dronovi pružaju jedinstvenu prednost vojskama diljem svijeta. Mogu se brzo proizvesti i letjeti nisko kako bi izbjegli radarsko otkrivanje. S jedne strane, jeftini su za izradu, upotrebljavaju se u velikim sukobima poput rata Rusije i Ukrajine, a napori u obrani od njih su u stalnoj fazi razvoja, odnosno kaskaju.
"Proizvodnja dronova ima prednost, pa je proces razvoja obrane od dronova još uvijek u fazi sustizanja", kaže Christopher Adams, viši analitičar politike za domovinsku sigurnost i tehnologiju u RAND-u, think tanku u SAD-u. No postoje metode koje državama pomažu u obrani od upada dronova, svaka sa svojim prednostima i rizicima.
Kao bespilotne letjelice, dronovi se oslanjaju na elektroničke sustave za funkcioniranje, a često ih vode radiofrekvencijske (RF) veze. Omiljene tehnike za neutralizaciju dronova uključuju "spoofing" i ometanje signala.
Spoofing podrazumijeva emitiranje lažnih radio signala prema dronu kako bi ga se navelo na krivi put. RF ometanje radi na prekidanju komunikacije s bazom iz koje se provodi operacija.
No vojske pronalaze nove načine za suprotstavljanje tim metodama ometanja. "Sve više dronova radi autonomno", kaže Markus Müller, voditelj sustava za videoeksploataciju na Fraunhofer institutu za optroniku, sustavne tehnologije i obradu slike. "Imate slikovne podatke ciljanog područja, zatim programirate letnu putanju i on može autonomno letjeti do cilja."
U odsutnosti RF ometanja, koriste se i konvencionalne metode poput raketa zemlja-zrak ili zrak-zrak kako bi se srušili dronovi. Sustavi poput Rheinmetall Skyranger platforme za borbu protiv dronova već su uključeni u podršku ukrajinskoj obrani. Mnogi proizvođači oružja imaju slične tehnologije na raspolaganju.
Müller također upućuje na sustave kamikaza dronova, čiji je cilj srušiti protivničke letjelice udarom iz zraka, te na energetske topove koji koriste snažne lasere ili mikrovalove za uništavanje cilja ili uništavanje elektronike dronova u letu.
No oružja koja ruše dronove često su višestruko skuplja. "Činjenica je da je obrana obično skuplja od ofenzive", rekla je Dominika Kunertova, znanstvena suradnica za sigurnosne studije u Belfer centru za znanost i međunarodne odnose u SAD-u.
Dok proizvodnja drona može stajati nekoliko stotina tisuća dolara, jedna raketa može koštati milijune. U jednom trenutku Ukrajina je koristila dronove od kartona, proizvedene u Australiji, za napad na ruske ciljeve.
Branitelji također moraju razmotriti javnu sigurnost. Ispaljivanje raketa ili snažnih lasera u urbanim sredinama moglo bi ozlijediti ili ubiti nevine ljude. Slično, dronovi koji padaju s neba mogli bi ozlijediti civile ili oštetiti infrastrukturu. Brzina kojom se dronovi mogu proizvoditi također se pokazuje izazovom za obrambene sposobnosti. "Razvoj upotrebe dronova, kako u kvantiteti tako i u kvaliteti, je tako brz", kaže Kunertova. "To je izazov."
Obično se obrambene snage oslanjaju na radarsku tehnologiju za otkrivanje upada dronova. Ti sustavi nisu nepogrešivi, ali postaju sve bolji u razlikovanju stvarnih prijetnji od letećih životinja ili zrakoplova koji nisu prijetnja.
No dok su vojni dronovi glavni prioritet u otkrivanju, također je potrebno izgraditi tehnologiju koja može identificirati dronove blizu kritične infrastrukture i javnih prostora, kako bi se spriječila upotreba komercijalnih dronova za nasilne napade.
Adams kaže da su komercijalno dostupni dronovi za obične potrošače "veća potencijalna prijetnja". "Imati dron koji ne emitira radio signale, a može biti prijetnja, komercijalno je prilično dostupan prosječnom akteru zlih namjera iza kojeg ne mora nužno stajati neka država", kaže Adams. Iz tog razloga, zaštita zračnih luka i luka, javnih događaja poput glazbenih festivala i sportskih utakmica, od ključne je važnosti.
Ali "trenutačno nema pouzdanog sustava na tržištu koji se nosi s malim dronovima u dometu od, recimo, 200 do 400, 500 metara", kaže Müller za DW. Dok neki sustavi rade na kraćim udaljenostima, za velike javne događaje vlasti moraju razviti tehnologiju za otkrivanje dronova koji bi se mogli koristiti u terorističkim napadima na srednjem dometu, dodaje.
Timovi u Fraunhoferu rade na tome. Jedna od platformi instituta, MODEAS, koja koristi optroniku i radar za pomoć u identificiranju, klasificiranju i praćenju dronova, nalazi se u prototipnoj fazi.
Analitičari s kojima je DW razgovarao rekli su da bi obrambena ulaganja trebala biti prioritet za vlade, posebice članice NATO-a u Europi.
Kunertova, koja je provela nekoliko analiza upotrebe dronova u sukobu Rusije i Ukrajine, rekla je da Rusija daleko prednjači u razvoju dronova i razvoju protumjera protiv ukrajinskih dronova. Nasuprot tome, zemlje NATO-a i EU, rekla je Kunertova, "ne ulažu dovoljno napora u protumjere, u obranu od prijetnje dronova".
"Željela bih vidjeti više inicijativa, intenzivnije napore u suprotstavljanju prijetnji dronova, umjesto uzbuđenja zbog novih [ofenzivnih] upotreba koje mali dronovi nude", rekla je Kunertova.
S obzirom na to da dronovi imaju ofenzivnu prednost u odnosu na protumjere, izgradnja višeslojnog pristupa obrani, koji koristi RF ometanje, konvencionalno streljivo te lasersku ili mikrovalnu tehnologiju, mogla bi biti pragmatičan put naprijed. "Nijedan uređaj vas neće potpuno obraniti", rekla je Kunertova, "pa je najbolja obrana slojevita obrana - slojeviti skup detektora i slojeviti skup efektora."