HTV nesmetano krši Zakon o prikrivenom oglašavanju jer nikada zbog toga nije ni kažnjen

PRIKRIVENO oglašavanje na hrvatskoj nacionalnoj televiziji unatoč propisanim normama nije nikada zakonski kažnjeno, iako su unutar zakona predviđene kazne do milijuna kuna. Naime, posljednji slučaj na HTV-u kada se logo jedne telekomunikacijske tvrtke našao istaknut na sponzorskoj jakni koju je u Dnevniku nosio mladi novinar Mihovil Horvat, izvještavajući sa skijaškog natjecanja na Sljemenu, potaknuo nas je na to da provjerimo je li ikada itko sankcioniran zbog prikrivenog oglašavanja.

> Otkad je prikriveno oglašavanje na HTV-u zločin?

Nažalost, osim Miroslava Šafera koji je prije desetak godina snimio prilog za emisiju "Brisani prostor" urednika Gorana Milića, u čijem je jednom kadru prikazan ogromni plakat jedne telekomunikacijske tvrtke na čijem je čelu tada bila njegova supruga Tatjana Holjevac, zbog čega je naposljetku bio prisiljen otići s HTV-a, nismo našli ni jednu osobu koja je zbog toga zaista i sankcionirana.

Štoviše, Vijeće za elektroničke medije, danas Agencija, svojedobno je zbog prikrivenog oglašavanja pokrenulo prekršajne postupke protiv sve tri medijske kuće s nacionalnom koncesijom i to HRT-a, RTL Televizije i Nove TV, ali ni jedan slučaj do sada nije procesuiran. Riječ je o prijavama iz 2006. godine. No, zanimljivo je kako danas neovisni medijski stručnjaci, govoreći o prikrivenom oglašavanju, kažu kako je to zaista jedan od najvećih problema u medijima. Ipak, još uvijek je riječ o "zločinu bez kazne".

Podnosili prekršajne prijave

Da je tome zaista tako potvrdio je u razgovoru za Index i Denis Peričić, bivši predsjednik Vijeća za elektroničke medije, danas neovisni medijski stručnjak.

"U više slučajeva podnijete su prekršajne prijave, kako to predviđa Zakon, ali mi nije poznato da je ijedan sudski postupak dosad završen. Ne znam koji su tome razlozi, vjerojatno preopterećenost sudova i nedostatak pravosudne prakse u toj sferi", kazao je Peričić komentirajući prijave zbog prikrivenog oglašavanja, dodajući kako je ne samo prikriveno oglašavanje, nego i cijeli niz različitih oblika i načina oglašavanja jedan od glavnih problema nacionalnih televizija, koji se mogu različito tumačiti. Naime, Peričić je prije tri godine bio na čelu Vijeću kada su se podnijele prekršajne prijave zbog prikrivenog oglašavanja.

HTV dolijeva ulje na vatru

"Privatne televizije problem vide i u razmjerno visokom limitu od devet minuta reklama za HTV, što postaje goruća tema kada se, na primjer, na francuskoj javnoj televiziji potpuno ukida oglašavanje. U takvim okolnostima `slikanje` novinara HTV-a u sponzorskoj jakni sigurno predstavlja `dolijevanje ulja na vatru`. Sportaši se mogu pojavljivati u takvoj odjeći, ali ne i novinari. Mi smo reagirali čak i kada se Blanka Vlašić u emisiji `Nedjeljom u 2` pojavila u uobičajenoj, a ne u sportskoj odjeći, ali je imala bedž s logotipom svog sponzora", podsjeća danas Peričić na slučajeve koji su obilježili njegov mandata na čelu tog Vijeća.

Štoviše, kada je riječ o izvještavanju sa Snježne kraljice Peričić spominje i slučaj javljanja iz sljemenskoga studija, u kojem su se na dva manja ekrana emitirale reklame sponzora. To je slučaj, kaže Peričić kakvog ne poznaje ni jedna europska televizija, a kamoli javna, kao što je HTV.

"Barem da se smanje plaće krivcima"

"Zakon predviđa maksimalnu kaznu do milijun kuna za prikriveno oglašavanje i siguran sam da će se situacija promijeniti kada dobijemo prvu sudsku presudu, a cijeli je niz slučajeva u kojima se to može vrlo lako dokazati", naglašava danas Peričić komentirajući posljednje slučajeve prikrivenog oglašavanja na Prisavlju dodajući kako je uvjeren da će kolege u Vijeću razmotriti ovaj slučaj i koristiti se ovlastima koje su im na raspolaganju.

"Dok pravosudna tijela rade svoj posao ono najmanje što građani s pravom očekuju jest da televizijske kuće ne samo smanje plaće zaposlenicima koji su odgovorni za prikriveno oglašavanje već da primijene i mnogo ozbiljnije mjere", smatra na kraju Peričić.

Bolestan

Naravno, od novog predsjednika Vijeća za elektroničke medije, odnosno ravnatelja Agencije za elektroničke medije Zdravka Kedža pokušali smo dobiti odgovor na vrlo jednostavno pitanje, a to je hoće li se napokon krenuti s kažnjavanjem osoba s hrvatske dalekovidnice koje opetovano provode prikriveno oglašavanje te hoće li posljednji slučaj s HTV-a biti adekvatno i kažnjen? Iako smo ravnatelja Kedža i dobili, u kratkom telefonskom odgovoru ispričao nam se bolešću i visokom temperaturom.

I.Ćimić
Foto:Index (Arhiva)/Novi List