UDRUGA Glas poduzetnika pokrenula je potpisivanje peticije za ukidanje ili smanjenje brojnih parafiskalnih nameta, a traži i ukidanje obveznog članstva poduzetnika i obrtnika u komorama. O tome, kao i o onome što nam u gospodarstvu nose mjeseci koji dolaze, razgovarali smo s Hrvojem Bujasom, suosnivačem i predsjednikom Glasa poduzetnika.
Kakav je dosadašnji odaziv na peticiju?
Vrlo smo zadovoljni. U samo dva dana skupili smo blizu 10.000 potpisa. Cilj ove inicijative je animirati širu javnost o postojanju čitave palete nepotrebnih neporeznih davanja, popularno zvanih parafiskalni nameti. Samo u prošloj godini poduzetnici, obrtnici i građani su na ime više od 500 parafiskalnih nameta platili preko devet milijardi kuna. To je ogroman teret u poslovanju tvrtki i obrta, ali i velik uteg za džepove građana. U zadnja dva tjedna imali smo i razgovore sa skoro svim klubovima zastupnika u saboru i uskoro očekujemo neka konkretna zakonska rješenja kako bi došlo do smanjivanja parafiskalnih nameta.
S kim ste u saboru razgovarali i što vam kažu zastupnici?
Pa i oni su svjesni da ovako dalje ne ide. Razgovarali smo sa svim klubovima, osim s Možemo!, s kojima bismo trebali razgovarati sljedećeg tjedna. Općenito gledano, većina klubova se slaže s našim zahtjevima, neki djelomično, neki u cijelosti. Većina ih u cijelosti podržava. S druge strane, HDZ, HNS i manjinci se slažu djelomično. U HDZ-u su, recimo, za ukidanje nepotrebnih parafiskalnih nameta, ali nisu za ukidanje članarina komorama. SDP nam još nije poslao svoje očitovanje.
Do kada se potpisuje peticija?
Potpisivanje će trajati barem 14 dana, obavlja se online putem i nalazi na web stranicama Glasa poduzetnika. Očekujemo da ćemo prikupiti barem 30.000 potpisa. Nakon toga predat ćemo je nadležnom ministarstvu, a to je u ovom slučaju Ministarstvo gospodarstva. Nadam se da će i pojedini saborski klubovi pokrenuti izmjene određenih zakona, poput onih o komorama i turističkim zajednicama.
Zbog čega tražite ukidanje obveznog članstva u komorama? To je stara ideja, ali dosad je nijedna vlada nije provela.
Za početak, kod Hrvatske turističke zajednice problem je što je članarina vezana isključivo uz promet, a ne uz to kako koja tvrtka posluje. To znači da možete imati razmjerno velik promet, ali poslovati s gubitkom, i svejedno morate određeni postotak izdvojiti za članarinu. Isto vrijedi i za Hrvatske šume i Hrvatske vode. Iskreno, nisam primijetio da imamo ikakve koristi od tih članarina, one očito služe samo uhljebljivanju ljudi i pokrivanju neracionalnosti u njihovom radu. Uostalom, zašto bi članarinu HTZ-u plaćali svi? Logično bi bilo da je plaćaju samo oni koji posluju u turizmu.
Kada je riječ o HGK i HOK, nikada nismo tražili njihovo ukidanje, niti to tražimo sada, ali tražimo da tvrtke i obrti sami odlučuju o tome hoće li biti njihovi članovi ili ne, a ne da to, kao što je sada slučaj, moraju biti. Taj zahtjev temeljimo na članku Ustava koji kaže da poslodavac može osnovati udrugu i ući u nju ili iz nje izaći. Tražimo da se poštuje to načelo dobrovoljnosti, da svaki poduzetnik sam odlučuje hoće li biti član i samim time plaćati članarinu ili ne.
Drugo, HGK i HOK do sada su imali neadekvatne rezultate i velik broj njihovih članova nije zadovoljan njihovim radom. Točno je da takve institucije postoje u svim članicama Europske unije, negdje je članstvo u njima obvezno, a negdje nije, ali te institucije tamo rade odličan posao i njihovi su članovi zadovoljni njima.
HGK je još u vrijeme posljednje krize smanjio članarine. S druge strane, ojačao je analitički dio svog poslovanja, a i aktivnosti. I HOK je ponešto promijenio u svom poslovanju. Osim toga, ovdje se često pozivamo na iskustva Austrije i Njemačke, u kojima je članstvo u komorama obvezno...
Točno, ali zaboravljamo reći da austrijske i njemačke komore svojem članstvu daju puno više nego što daju naše komore. HGK je lani uprihodovao 220 milijuna kuna, od toga velik dio od članarina. Ako skoro polovina iznosa kojim raspolažu, 45 posto, ide na plaće, o čemu onda pričamo?! Zašto, recimo, ne možemo doznati kolika je plaća predsjednika HGK, zašto to nije javni podatak? I zbog toga tražimo dobrovoljno članstvo.
Smanjenje parafiskalnih nameta obećavala je svaka vlada do sada, ali vrlo malo se na tom planu napravilo. Nisu bili rijetki ni slučajevi da se ukidanje jednog parafiskalnog nameta kompenzira povećanjem ili uvođenjem drugog. Zašto mislite da bi sada bilo drukčije?
I ova vlada je prije nekoliko mjeseci smanjila neke parafiskalne namete, a neke je i ukinula. No sve su to, slažem se, male brojke. Zašto se ne dira to osinje gnijezdo, ne znam. Ovdje mogu samo podsjetiti da smo imali i obećanje bivšeg ministra gospodarstva Darka Horvata, i prije njega Martine Dalić, da će se ići u rezanje parafiskalnih nameta, iako se ostvarilo vrlo malo od tih obećanja.
Međutim, Glas poduzetnika od svojih zahtjeva ne odustaje. Zato i nismo imali druge nego pokrenuti peticiju i tako jasno pokazati što tražimo. Ova akcija treba animirati vladu da nešto napravi. Još jednom ponavljam, ne tražimo ukidanje ni HGK, ni HOK, ni HTZ-a, ali ovaj naš zahtjev podrazumijeva njihovo drukčije financiranje i promjenu načina rada.
No čak i ako dođe do rezanja parafiskalnih nameta koji su u ingerenciji države, ostat će vam brojni parafiskalni nameti na lokalnoj razini.
U naš zahtjev za smanjenje parafiskalnih nameta ulaze i neporezna davanja na regionalnoj i lokalnoj razini. Svakako tražimo i njihovo smanjenje. Mi tim nametima plaćamo rasipništvo i institucija na lokalnoj razini. Ako već plaćamo te parafiskalne namete, zašto se onda prihodi od njih koriste za uhljebljivanje ljudi? Nemojmo zaboraviti da većina tog novca i na lokalnoj razini odlazi na plaće. Zar je to njihova svrha? S druge strane, ne vidim da su lokalne usluge zbog tih davanja bolje, brže i kvalitetnije.
Kakva kretanja u hrvatskom gospodarstvu očekujete na jesen i zimu?
Očekujem doista tešku zimu. I u Nacionalnom stožeru kažu da očekuju rast broja zaraženih, što znači da mi poduzetnici moramo biti spremni na sve kako bismo nekako dočekali sljedeću godinu. Sve je poprilično neizvjesno.
Ipak, ne očekuje se novi lockdown?
I naše informacije govore da se ne planira novi lockdown, to bi bila samo krajnja opcija. No planira se uvođenje maski u svim zatvorenim prostorima, uključujući i kafiće. Ipak, dobro je što u Nacionalnom stožeru sada kažu da nove mjere neće uvoditi bez sastanaka sa zainteresiranim stranama, poput ugostitelja. To znači da će se čuti i glas nas poduzetnika.
Inače, naši zahtjevi od ranije i dalje stoje. Tražimo tri jasne reforme. Prije svega, smanjivanje PDV-a za usluge na 13 posto. Zatim, smanjivanje poreza na dohodak, kako bi ljudima ostalo što više novca, a to vlada, kako vidimo, i ubacuje u svoje planove. Isto tako, želimo da se ne oporezuje reinvestirana dobit. Tražimo i reformu pravosuđa te državne i lokalne uprave i samouprave. Ne idemo u to koliko će biti gradova i općina, ali cilj je da sustav lokalne samouprave bude efikasan, manji i jeftiniji.