HRVATSKI znanstvenici objavili su nedavno u časopisu Future Foods studiju prema kojoj su razvili novu, bolju hranu za ribe.
Orade hranjene ovom novom hranom rastu brže, troše manje hrane i daju veće filete bogate omega-3 masnim kiselinama. I sve to bez iscrpljivanja već prelovljenih morskih resursa. Rezultati najnovog istraživanja hrvatskih znanstvenika mogli bi označiti prekretnicu u budućnosti akvakulture.
Akvakultura je danas najbrže rastuća grana proizvodnje hrane. S jedne strane, ona smanjuje pritisak na populacije divlje riblje i osigurava stalan izvor zdrave hrane. S druge strane, ima svoju Ahilovu petu – riblju hranu.
Standardne formule hrane još uvijek se uvelike oslanjaju na riblje brašno i ulje, koji se dobivaju iz sitne plave ribe, resursa koji je ionako već prenapregnut. Zato EU u svojim strategijama održivog razvoja potiče potragu za alternativama – poput proteina iz insekata ili nusproizvoda iz peradarstva.
Dr. sc. Tanja Šegvić Bubić, znanstvena savjetnica Laboratorija za akvakulturu IZOR-a ističe da je glavni cilj istraživanja bio da se nova hrana iskoristi za zaštitu okoliša i smanjenje otiska na divlje resurse.
"Uzgoj ribe u jednu ruku smanjuje potražnju za divljom ribom, no problem je oduvijek bio kako pronaći hranu koja ne dolazi opet iz ribarstva. Naši su znanstvenici prvi put testirali održivu formulu na komercijalnoj skali i to je velika stvar", pojašnjava.
Na tom tragu, hrvatski znanstvenici iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo i Hrvatskog veterinarskog instituta, zajedno s talijanskim kolegama sa Sveučilišta u Udinama i domaćim uzgajivačima ribe, proveli su dosad najveći pokus na Jadranu. U istraživanju su testirali nove formule hrane koje značajno smanjuju udio ribljih proizvoda, a zamjenjuju ih proteinima iz peradarske industrije i brašnom crne vojničke muhe, uz dodatak biljnih ulja.
Šegvić kaže da su preliminarnim laboratorijskim istraživanjima izdvojili dvije formule koje su se pokazale najučinkovitijima za orade i brancine. "No tek kad ih testirate u kavezima na moru, gdje uvjeti variraju i utječu na rast ribe, možete znati koliko su doista održive", dodao je.
Šegvić ističe da je u novom istraživanju u bazenima od 600 litara testirano čak pet različitih formulacija za svaku vrstu, svaka na 110 riba. "Pratili smo rast, konverziju hrane, kvalitetu fileta i mikrobiom crijeva. Nakon 21 tjedna odabrali smo formulu s najboljim performansama i upravo je ona dalje ispitana na komercijalnoj skali", dodaje.
Novi pokus proveden je u uzgajalištima na srednjem i sjevernom Jadranu. Ribe su hranjene standardnom hranom i novim formulama, a tim je pratio rast, prinos fileta i nutritivni sastav. Rezultati su bili i više nego obećavajući.
Kod orada, nova hrana pokazala je superiorne rezultate – veću završnu masu, brži rast, manju potrošnju hrane i veći prinos fileta. Uz to, u filetu je izmjeren viši udio vrijednih nezasićenih masnih kiselina, uključujući omega-3. Brancin je rastao slično kao i na standardnoj hrani, ali su njegovi fileti imali veći prinos, a nutritivni profil ostao je u granicama preporučenim za ljudsku prehranu.
Šegvić Bubić kaže da je nakon puno godina rada poseban osjećaj bio vidjeti tako dobre rezultate. "Pokazali smo da se kopneni izvori proteina mogu uspješno koristiti bez gubitka na rastu i kvaliteti ribe, pa čak i s dodatnim prednostima za održivost i zdravlje potrošača."
Na temelju uspjeha, znanstvenici planiraju nastaviti istraživanja. "Trenutačno provodimo preliminarna testiranja i na drugim, novijim vrstama u akvakulturi, poput hame", dodaje Šegvić.
Ako i te vrste pokažu dobre rezultate, Hrvatska bi mogla dobiti važnu prednost u razvoju održive akvakulture. Za okoliš i more to znači dvostruku dobit: manje pritiska na divlje riblje resurse i korištenje održivijih sastojaka u hranidbi.
Ili kako to rezimira Šegvić: "S jedne strane uzgoj smanjuje potražnju za divljom ribom, a s druge strane naši rezultati pokazuju da se ta industrija može razvijati na puno održiviji način. To je prava vrijednost ovog istraživanja."
***
Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.