Foto: FAH/123rf
POVJERENICA Europske komisije Vera Jourova zadužena za pravdu, potrošače i rodnu ravnopravnost predstavila je u Bruxellesu godišnji Consumer Conditions Scoreboard (CCS) tj. izvještaj o potrošnji i pravima potrošača u Europskoj uniji. Hrvatska se još jednom našla među najgorima, i to u području znanja i povjerenja potrošača, te kada je riječ o poštivanju i provođenju postojećih pravila online trgovine.
CCS pokazuje i da sve više potrošača zna svoja prava, a ključni problem je što online kupovina mnogo bolje funkcionira na sjeveru i zapadu Europske unije nego na istoku i jugu.
Samo u Rumunjskoj i Grčkoj potrošači imaju manje znanja i povjerenja u online kupovinu
CCS mjeri tri ključne kategorije u području online kupovine: prva se odnosi na znanje i povjerenje, druga na poštivanje i provođenje pravila, a treća žalbe i rješavanje prijepora. Hrvatska je među najgorima članicama u dvije od ove tri kategorije.
Dovoljno znanja i povjerenja u online kupovinu ima tek 45 posto građana RH, dok je prosjek EU-a 59,3 posto. Najviše povjerenja u online kupovinu imaju građani u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji (65-66 posto), dok su s Hrvatskom na začelju liste Rumunjska (44,5 posto) i Grčka (44 posto).
U ovoj kategoriji Hrvatska je, dakle, čak 14 posto slabija od europskog prosjeka, dok u kategoriji poštivanja i provođenja propisa u odnosu na prosjek od 75 posto ima 12 posto manje, odnosno 63,1 posto građana koji smatraju da se online kupovina odvija po važećim pravilima. I tu je Hrvatska u društvu najgorih, s Bugarskom (61,1 posto) i Poljskom (60,6 posto).
Na suprotnoj su strani Francuska, Velika Britanija i Luksemburg s rezultatima od 83 i 84 posto građana koji smatraju da se trgovine pridržavaju važećih pravila.