Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković poručila je na Međunarodni dan bez plastičnih vrećica da im je cilj smanjiti potrošnju vrećica na 40 godišnje, upozorivši da je 2022. prosječni Europljanin potrošio 67, a Hrvat čak 97 vrećica.
"Mi bismo bili sretni, to je naš cilj, da u ovih godinu dana dođemo do prosjeka oko 40", poručila je ministrica na zagrebačkom Cvjetnom trgu, gdje je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost radi smanjenja potrošnje plastičnih vrećica organizirao kampanju za građane.
U interaktivnom kutku svi su imali priliku riješiti digitalni kviz i dobiti svoj personalizirani "indeks zagađivača", a oni građani koji su donijeli plastične vrećice, nagrađeni su platnenim torbama.
Na novinarsku tvrdnju da građani na tržnici i dalje uglavnom koriste plastične vrećice, ministrica je rekla da je njihova zadaća i češće raditi kampanje poput one na tržnici Dolac prije tri godine kada je digitalnim brojačem do 11 sati pobrojano korištenje više od 510.000 vrećica.
Za nju kao ministricu je to, kazala je, "vrlo indikativno", te je najavila da će te brojke nastojati promijeniti pojačanim angažmanom.
Međunarodni dan bez plastičnih vrećica, 3. srpnja, obilježava se od 2008., podsjetila je ministrica, zahvalivši kolegicama i kolegama iz Fonda na organizaciji ove i prethodnih kampanja koje su, kazala je, imale lijepu primijećenost i odaziv.
Najavila je da će nastaviti organizirati kampanje i brojne aktivnosti za čišći okoliš i prirodu te vjeruje da će polučivati rezultate kojima teže.
Rekla je da je plastika vrlo vrijedan materijal koji je u mnogo čemu podupirao i razvojne ciljeve u Hrvatskoj i u drugim državama članicama EU-a, ali isto tako i da, posebice jednokratna, ima težak utjecaj na okoliš i prirodu.
Plastika je teško razgradiva, neka jednokratna, mala plastična vrećica razgrađuje se 100, a neke čak i do 500 godina.
Plastične vrećice se prvo razgrađuju u manje komadiće, a zatim ostaju u okolišu, iako ih se ne vidi, kao prašina te, osim na prirodu i okoliš, mogu utjecati negativno na humano zdravlje, upozorila je ministrica. Naglasila je da je problem plastike u morskom okolišu vrlo velik te se o njemu s razlogom ozbiljno raspravlja.
"Težimo uspostavi međunarodnog obvezujućeg instrumenta kako bismo smanjivali posljedice plutanja i ostavljanja na nepropisan način plastike koja završava u morskom okolišu", rekla je ministrica.
Rekla je i da istrage vezane za ilegalna odlagališta otpada, poput onih u Gospiću i Poznanovcu, koje su bile u fokusu javnosti prije nekoliko mjeseci, još traju. Nadaju se da će aktivnosti sanacije moći pokrenuti na jesen, a iskoristit će i založno pravo na nekretninama koje saniraju.