Foto: Hina
ZLATKO Hasanbegović gostovao je u Novom danu na N1 televiziji i komentirao jučer objavljeni dokument Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Plenkovićevo je vijeće, kratko podsjetimo, zaključilo kako je ZDS nelegalan osim u određenim prilikama poput komemoracije poginulih HOS-ovaca i slično.
"To je predvidiv epilog jednogodišnjeg rada tzv. Vijeća za suočavanje s prošlošću. To je vrsta intelektualnog nedonoščeta koje je pretenciozno nazvano dokumentom dijaloga. Riječ je o nedovršenom materijalu i kompilaciji mišljenja koja ne obvezuje nikoga, pa ni članove Vijeća. U preambuli jasno piše da ne stoje iza njega ni svi članovi Vijeća i da se svaki član Vijeća ima pravo ograditi od bilo kojeg dijela sadržaja", kaže Hasanbegović.
Zastupnik stranke Neovisni za Hrvatsku kaže kako će ovaj dokument samo produbiti ideološke rasprave.
"Što se tiče polemika koje razdiru hrvatski javni život, one će se dodatno produbiti jer ovdje imamo potpuno proturječan dokument unutar kojega se dodatno produbljuju podjele i rasprave. U pravnom smislu, on neće značiti apsolutno ništa, ovo je pravno neobvezujući dokument. On ne može obvezivati sudove. Svrha Vijeća, nominalna, bila je davanje preporuka vladi - sudovi sude isključivo na temelju zakona, a ne na temelju potpuno bezvrijednih dokumenata", kaže.
Na pitanje je li "Za dom spremni" protuustavan, Hasanbegović je odgovorio:
"Mi govorimo o odluci Ustavnog suda u jednom konkretnom slučaju, o čemu sam jasno rekao da je skandalozna i iza nje stoji skupina ljudi koja nema nikakve kompetencije za iznošenje povjesničarskih ocjena. Pozvao bih sve koji govore o ovom dokumentu da ga pozorno pročitaju i kad to učine, neće biti interpretacija da je Vijeće nešto preporučilo. U tom dokumentu nema nikakvih izravnih preporuka za bilo što. U njemu proturječno stoji da je postojeći ustavni i zakonski okvir sasvim dostatan i da treba izbjegavati zabrane. Ovo je jedna vrsta zabave za malobrojne povjesničare. Ovo je vrsta dokumenta koji je zanimljiv povjesničarima i politolozima, ja ga vidim kao jedan od izvora za razumijevanje stanja intelektualnih i akademskih elita u Hrvatskoj u ovom trenutku", kaže.
"Sudovi različito postupaju u tim slučajevima i danas. Znamo za prekršajne sudove koji su oslobodili navodne prekršitelje isticanja HOS-ovih simbola. Kao načelni protivnik bilo kojih zabrana simbola, mogu reći da tako i treba biti. U pravilu nije riječ o simbolima, već o zloporabi simbola. A vi kršiti javni red možete pod bilo kojim obilježjem. Ovaj dokument je neupotrebljiv, intelektualno neupotrebljiv za neku vrstu dublje rasprave o ovim problemima i neće se dogoditi ništa. Besmisleno je opterećivati suce ovim tzv. dokumentom", dodao je.
Hasanbegović smatra da se Hrvatska treba suočiti s posljedicama komunizma
Rekao je kako se mi kao društvo moramo suočiti s posljedicama komunističkog režima.
"Držim potpuno neprimjerenim nazivati to protuustavnim, bez obzira na odluku Ustavnog suda. Po istoj logici interpretacije i mnoge druge simbole bismo mogli nazivati protuustavnim. Hrvatski Ustav u svom normativnom dijelu ne bavi se simbolima. Svi simboli su u različitim epohama imali različita značenja i nema razloga sudbenu vlast opterećivati ovakvim besmislenim tumačenjima. Ovo je dokument nesposobnosti, trulog kompromisa. U pojedinim dijelovima se brkaju kruške i jabuke, a u kontekst problema koji se treba riješiti ubačeni su i simboli velikosrpstva, a to, što god o tome mislili, nije dio ovoga problema. Mi se kao društvo i država trebamo suočiti s jedinom stvarnom posljedicom nedemokratskih režima, a to su posljedice koje su proizašle iz jugoslavenske komunističke vladavine i koje stoje u pozadini svih suvremenih društvenih problema", kaže Hasanbegović.
"Ustaški pokret, kako god o njemu sudili, doživio je vojno-politički slom 1945. godine. Jugoslavenski komunisti su se iz korijena obračunali sa svim stvarnim i izmišljenim nositeljima zločina i u stvarnosti to je bio obračun s idejom hrvatske državne neovisnosti kao takve", dodao je.
Nije želio jasno odgovoriti na pitanje kako se odnositi prema sljedbenicima ustaškog pokreta.
"To je jasno. Kada bi netko sa strane proučavao ovaj dokument i argumente zašto je utemeljeno Vijeće, mogao bi steći dojam da je isticanje totalitarnih simbola prvorazredni društveni problem. U stvarnosti riječ je o marginalnim pojavama, o vrsti društvene patologije i ekscesima koje treba riješiti postojeći zakonski okvir bez ove vrste ekshibicija kojima se članovi Vijeća dovode u neugodan položaj", kaže.
Smatra da je ploča zbog koje je ovo sve krenulo trebala i ostati u Jasenovcu.
"Ploča je postavljena potpuno zakonito, sukladno zakonskoj proceduri. Nisam odlučivao o tome treba li ju postaviti. Kad je postavljena, trebala je tamo i ostati. Premještanjem je stvoren pravni presedan i afera bez ikakvog uporišta. Oni koji su sudjelovali u postavljanju ploče su pristali na to da se ploča premjesti, ploča treba ostati, nikad nije ni trebala biti micana. Stvara se presedan da je općina Jasenovac jedna vrsta eksteritorijalne enklave u kojoj vrijede posebni propisi, a to nema uporišta ni u Ustavu ni u zakonodavstvu", smatra.