Francuski parlament jučer je podržao zakon kojim bi se Alfred Dreyfus, nekadašnji satnik u francuskoj vojsci, posthumno promaknuo u čin brigadnog generala. Dreyfus je 1894. godine nepravedno osuđen za izdaju, što predstavlja jedan od najozloglašenijih činova antisemitizma u povijesti zemlje.
Donji dom Nacionalne skupštine jednoglasno je odobrio zakon, koji se smatra simboličnim korakom u borbi protiv antisemitizma u modernoj Francuskoj. Nacrt zakona predložio je bivši premijer Gabriel Attal, koji predvodi centrističku stranku Renesansa. Da bi promaknuće stupilo na snagu, još ga mora odobriti Senat.
Simbolično promaknuće Dreyfusa, čija je osuda uslijedila usred raširenog antisemitizma u francuskoj vojsci i širem društvu krajem 19. stoljeća, dolazi u vrijeme novog rasta antisemitizma.
"Promaknuće Alfreda Dreyfusa u čin brigadnog generala predstavljalo bi čin reparacije, priznanje njegovih zasluga i odavanje počasti njegovoj predanosti Republici", naveo je Attal, koji je bio najmlađi francuski premijer.
"Antisemitizam koji je pogodio Alfreda Dreyfusa nije stvar prošlosti", rekao je Attal, čiji je otac bio Židov.
Dreyfus, 36-godišnji vojni satnik iz regije Alsace u istočnoj Francuskoj, optužen je u listopadu 1894. godine za odavanje tajnih informacija o novoj topničkoj opremi njemačkom vojnom atašeu. Optužba se temeljila na usporedbi rukopisa na dokumentu pronađenom u njemačkom košu za smeće u Parizu.
Dreyfus je izveden pred sud usred žestoke antisemitske kampanje u tisku. Romanopisac Émile Zola napisao je tada svoje poznato otvoreno pismo J'accuse (Optužujem) u znak podrške satniku.
Unatoč nedostatku dokaza, Dreyfus je proglašen krivim za izdaju te osuđen na doživotni zatvor u zloglasnoj kaznenoj koloniji Vražji otok u Francuskoj Gvajani i javno lišen čina. No, potpukovnik Georges Picquart, šef obavještajnih službi, ponovno je istražio slučaj u tajnosti i otkrio da je rukopis na inkriminirajućoj poruci bio rukopis drugog časnika, Ferdinanda Walsina Esterhazyja.
Kada je Picquart predstavio dokaze glavnom stožeru francuske vojske, izbačen je iz vojske i zatvoren na godinu dana, dok je Esterhazy oslobođen.
U lipnju 1899. godine Dreyfus je vraćen u Francusku na drugo suđenje. Ponovno je proglašen krivim i osuđen na 10 godina zatvora, prije nego što je službeno pomilovan – iako ne i oslobođen optužbi. Tek 1906. godine, nakon mnogih preokreta, Visoki žalbeni sud poništio je izvornu presudu i oslobodio Dreyfusa.
Vraćen mu je čin satnika i služio je tijekom Prvog svjetskog rata. Umro je 1935. godine u dobi od 76 godina.