VODE uz obalu središnjeg i sjevernog Jadrana posljednjih je tjedana zahvatilo veliko cvjetanje algi koje se vidi i iz svemira. Satelitske snimke cvjetanja na svojoj stranici na Facebooku objavio je Copernicus, program Europske unije za promatranje Zemlje koji pruža točne, pravodobne i lako dostupne informacije o okolišu.
U svojoj objavi Copernicus tumači da je razmnožavanje algi, koje je more obojilo u uočljivo zelenu boju, vjerojatno potaknuto višim temperaturama mora od prosječnih i nedavnim obilnim oborinama koje su povećale dotok riječnih voda u more.
"Cvjetanje algi vidljivo je na ovoj #CopernicusEU #Sentinel3 satelitskoj snimci snimljenoj 2. svibnja 2025. Živozelena područja na slici jasno se ističu u odnosu na tamnoplave dijelove mora koji nisu zahvaćeni."
Cvjetanje algi može smanjiti razinu kisika u vodi i poremetiti morski život, što predstavlja rizik za ribarstvo i turizam. Copernicusov Pomorski servis pruža dodatne podatke i analize kako bi pomogao donositeljima odluka u oblikovanju učinkovitih politika za suzbijanje posljedica cvjetanja algi", ističu iz tog projekta.
Copernicus prati klimatske promjene, zagađenje zraka i mora, stanje šuma, tlo, led i još mnogo toga pomoću satelita kao što su sateliti Sentinel te uz pomoć zemaljskih senzora. Podaci su besplatni i javno dostupni, a koriste ih znanstvenici, institucije, gospodarstvo i vlade.
Hrvatski znanstvenici iz Instituta Ruđer Bošković najavili su da će ovih dana izaći na teren kako bi prikupili uzorke i vidjeli što se točno događa te je li ugrožena samo talijanska strana obale ili i Hrvatska. Index će objaviti podrobnije podatke čim budu dostupni.
Svake godine u proljetnim mjesecima sjeverni Jadran zahvaća fenomen poznat kao cvjetanje mora, odnosno masovno razmnožavanje algi u površinskom sloju mora. Taj prirodni proces posebno je izražen u travnju i svibnju kada se podudaraju idealni uvjeti za rast fitoplanktona: obilje hranjivih tvari, porast temperature mora i povoljni vremenski uvjeti, osobito obilne kiše.
Znanstvena istraživanja pokazuju da je sjeverni Jadran posebno osjetljivo područje zbog zatvorenog geografskog oblika i snažnog utjecaja kopnenih voda. Najveći doprinos tome daje rijeka Po, koja se u Jadransko more ulijeva s velikim količinama nitrata i fosfata, hranjivih tvari koje potječu iz poljoprivrede, kanalizacijskih ispusta i industrijskog onečišćenja. Te hranjive tvari dospijevaju u more u najvećim količinama upravo nakon obilnih kiša i otapanja snijega, što je uobičajeno u proljeće.
Istovremeno, more se zagrijava, a u uvjetima slabog vjetra i smirene površine dolazi do stvaranja toplog gornjeg sloja koji se ne miješa lako s hladnijim, dubljim slojevima. U tom toplom, stabilnom sloju zadržavaju se hranjive tvari i dolazi do eksplozije rasta algi.
Sve više istraživanja povezuje intenzitet i učestalost ovakvih cvjetanja s klimatskim promjenama koje donose ne samo više toplinskih valova i ranije zatopljenje mora, već i češće ekstremne oborine koje pojačavaju ispiranje tla i unošenje hranjivih tvari u more.
Pojava algalnog cvjetanja nije nova, ali ono danas postaje sve intenzivnije i dugotrajnije. S jedne strane, ono je dio prirodne dinamike morskih ekosustava, no s druge strane, kada prijeđe određenu granicu, može imati ozbiljne posljedice.
Kada alge odumru, njihova razgradnja troši kisik iz mora, što može dovesti do pojave hipoksije – stanja s niskom koncentracijom kisika, pogubnog za mnoge morske organizme. U ekstremnim slučajevima dolazi do masovnog ugibanja riba, školjkaša i drugih životinja.
U sjevernom Jadranu već su zabilježeni slučajevi cvjetanja toksičnih algi koje mogu štetiti i ljudskom zdravlju, osobito ako kontaminiraju školjke ili uzrokuju iritacije kod kupača.
Osim ekoloških posljedica, cvjetanje mora ima i gospodarski utjecaj – utječe na ribarsku industriju, marikulturu i turizam. Zamućena, zelenkasta voda može odvratiti turiste, a šteta u uzgajalištima školjki i ribogojilištima može biti velika.
Znanstvena zajednica smatra da je ključ za smanjenje ovih pojava dugoročno upravljanje izvorima onečišćenja – osobito poljoprivrednim otjecanjem iz riječnih slivova poput onoga rijeke Po – kao i praćenje klimatskih trendova. Programi poput europskog Copernicusa, koji prate cvjetanja mora putem satelita, sve su važniji u razumijevanju i ranom otkrivanju ovih događaja. Oni omogućuju pravovremeno upozoravanje i pripremu, ali i dugoročne analize koje pomažu u oblikovanju učinkovitih politika zaštite morskog okoliša.
Cvjetanje mora u sjevernom Jadranu indikator je ne samo ekoloških procesa već i šire povezanosti između klime, ljudske aktivnosti i stanja mora. Razumijevanje tog fenomena ključno je za očuvanje bioraznolikosti, održivo ribarstvo i turizam, ali i za dugoročnu zaštitu jednog od najvrjednijih europskih priobalnih ekosustava.
***
Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.