Foto: HT, Index, 123rf
HRVATSKI Telekom raspolaže ogromnim količinama gotovine, no taj novac ne želi isplatiti kroz dividendu, što izaziva nezadovoljstvo kod dijela manjinskih dioničara.
U posljednjih nekoliko tjedana imali su dvije velike transakcije - kupnju obveznica Deutsche Telekoma u iznosu od 125 milijuna eura te kupnju Crnogorskog Telekoma, koji je u većinskom vlasništvu Deutsche Telekoma što je koštalo 123,5 milijuna eura.
Deutsche Telekom u Hrvatskom Telekomu drži 51 posto dionica, a među značajnijim dioničarima u preostalom dijelu su i mirovinski fondovi. Drugi po veličini pojedinačni dioničar je Raiffeisen obvezni mirovinski fond, koji ima 8,90 posto.
Raiffeisen društvo za upravljanje mirovinskim fondovima već je 2015. godine uoči skupštine dioničara dalo protuprijedlog kojim se tražila isplata dividende u iznosu od 10,12 kuna, dok je vodstvo HT-a predlagalo isplatu dividende od 7 kuna po dionici.
Sličan zahtjev te godine imao je i Fond hrvatskih branitelja koji je tražio da se dividenda poveća na 13,8 kuna.
Raiffeisen: Obveznice s prinosom od 0 posto nisu dobro ulaganje
Raiffeisen društvo za upravljanje mirovinskim fondovima poslalo je pisani odgovor na upit Indexa o najnovijim potezima HT-a. Pozdravljaju odluku o kupnji Crnogorskog Telekoma, ali su vrlo nezadovoljni kupnjom obveznica većinskog dioničara - DT-a.
"Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. (u daljnjem tekstu: Društvo) pozdravlja kupnju Crnogorskog Telekoma od strane HT-a. Društvo također smatra navedeni posao tek dobrim obrascem za buduća ulaganja kako bi se iskustva i kapital HT-a usmjerili na stvaranje regionalnog lidera u Telekomunikacijskom sektoru.
HT ima izvanredni financijski položaj koji predugo stoji neiskorišten. HT gotovo da nema duga, što je za Telekomunikacijski sektor izrazito neuobičajeno, te upravo navedeno nepostojanje zaduženosti predstavlja veliku priliku za korištenje financijske poluge za daljnje akvizicije koje marginalno pozitivno utječu na povrat kapitala.
Društvo ulaganje od 125 milijuna EUR sredstava HT-a u obveznice većinskog dioničara (Deutsche Telekom) s dospijećem 2020. i prinosom ekvivalentnim EURIBOR + 0,35% smatra neprimjerenim, posebno kada u kontekst stavimo značajne razlike u trošku kapitala između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke. Navedene obveznice kreditnog rejtinga BBB+ svakako nisu dovoljno sigurno ulaganje kako bi opravdale prinos od praktično 0% (uzme li se u obzir da je Euribor trenutno negativnih 0,33%). Primjerice prinosi čak i na državne obveznice (da ne spominjemo druga korporativna izdanja) članica EU s istim kreditnim rejtingom znatno su viši te se radi i o znatno likvidnijim obveznicama od obveznice DT-a, stoga se takav poslovni potez teško može okarakterizirati kao efikasno upravljanje imovinom društva.
Društvo također smatra kako navedeno ulaganje u obveznice većinskog dioničara po navedenim uvjetima stavlja u nepovoljan položaj druge dioničare Hrvatskog Telekoma koji već duže vrijeme pozivaju da se očiti višak sredstava isplati dioničarima u obliku dividende ili otkupa vlastitih dionica. Društvo je u tu svrhu, u ime i za račun fondova pod upravljanjem Društva, predlagalo izmjene i dopune dnevnog reda Glavne skupštine Hrvatskog Telekoma d.d. koje su se odnosile na točke dnevnog reda o raspodjeli i upotrebi dobiti", stoji u odgovoru Raiffeisena.
Fond hrvatskih branitelja: HT nije zadužen i nema razloga gomilati novac
Za komentar smo zamolili i Addiko koji upravlja Fondom hrvatskih branitelja. Oni su u ožujku prošle godine tražili dividendu od 10,33 kune, umjesto predloženih šest kuna.
"Odluka o kupovini crnogorskog Telekoma je u potpunosti u poslovnoj nadležnosti HT-a . Što se iznosa dividende tiče, društvo Addiko Invest je u ime i za račun Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji dalo svoj protuprijedlog i isplatu veće dividende od 10,33 kune, umjesto predloženih 6 kuna. Detaljno obrazloženje protuprijedloga objavljeno je stranicama Zagrebačke burze", stoji u pisanom odgovoru Addika.
U svom obrazloženju zahtjeva za većom dividendom naveli su da HT u višegodišnjem razdoblju ima kontinuirani pad povrata na kapital (ROE) te je od 2013. godine, kao što je prikazano na grafu, taj pad značajno ubrzan dok istovremeno raste iznos novca i novčanih ekvivalenata. Također, naveli su da HT nije zadužen te da "ne postoji opravdani razlog zbog kojega bi ovakva rezerva likvidnosti bila nužna za Društvo (HT op.a.), ako uzmemo u obzir da se kapitalni izdaci za buduća razdoblja mogu financirati i novčanim tokovima koji se u tim razdobljima ostvaruju."
Količina novca raste, a povrat na kapital pada (Graf: Addiko)