Europski parlament je usvojio rezoluciju "o očuvanju sjećanja na žrtve poslijeratnog komunističkog razdoblja u Sloveniji" koja je izazvala oštru podjelu među zastupnicima desnih i lijevih klubova. Rezoluciju je predložila slovenska pučanka Romana Tomc.
U rezoluciji se, između ostalog, traži ispitivanje arhiva jugoslavenskih tajnih službi i povratak Dana sjećanja na žrtve komunizma. Dio lijevih zastupnika smatra kako je riječ o pokušaju povijesnog revizionizma, dok zastupnici desnih klubova svoju podršku rezoluciji obrazlažu potrebom da se "u duhu pomirenja" ne pravi razlika između žrtava nacizma, fašizma i komunizma.
Za rezoluciju se izjasnilo 357 zastupnika, dok je 266 glasalo protiv. Prethodno su socijaldemokrati, uz podršku zastupnika Zelenih, Ljevice i liberala, u čiju grupaciju se ubraja i aktualna slovenska vlada, tražili odgodu glasanja što bi, s obzirom na to da se preko Odbora za predstavke rezolucija usvaja kraćim postupkom, efektivno značilo da se odustaje od njenog izglasavanja.
Prijedlog je odbijen sličnim odnosom glasova. U rezoluciji se "osuđuje sve oblike totalitarizma i autoritarizma, uključujući komunizam" te poziva slovenska vlada da vrati Nacionalni dan sjećanja na žrtve komunističkog nasilja ukinut 2023. godine.
Rezolucija također, s obzirom na to da je slovenski parlament 2024. donio zakon o zabrani upotrebe simbola nacizma i fašizma i njihovih kolaboracionističkih režima, ističe da bi trebalo osuditi sve totalitarne režime i da se njihovi simboli, uključujući komunističke, ne bi smjeli promicati.
Podsjeća se da "zločini totalitarnog jugoslavenskog komunističkog režima nisu bili ograničeni na Sloveniju i da žrtve postoje u svim bivšim jugoslavenskim republikama i autonomnim pokrajinama" te poziva na "sveobuhvatno ispitivanje arhiva jugoslavenskih tajnih službi, posebno KOS-a i UDBA-e".
Glede žrtava nacističkih i fašističkih režima Europski parlament (EP) "potvrđuje svoju nedvosmislenu osudu povijesnog revizionizma i veličanja nacističkih suradnika i drugih ratnih aktera odgovornih za zločine tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, uključujući trivijalizaciju zločina koje su počinili nacistički i fašistički režimi i njihovi saveznici, kao i djela kolaboracionističkih snaga i jugoslavenskih komunističkih vlasti".
Uz zastupnike desnih klubova poput Europskih konzervativaca i reformista, Patriota za Europu i Europa suverenih nacija rezoluciju je podržao najbrojniji zastupnički klub u EP-u, Europska pučka stranka (EPP), kojoj pripadaju eurozastupnici HDZ-a.
"Ovo je glas za istinu i dostojanstvo, ne samo za slovenske žrtve, nego za sve koji su trpjeli pod komunizmom", rekla je slovenska pučanka Tomc, prenio je EPP u svojoj objavi. Tomc je dodala da je glasanje poslužilo i kao test da "vidimo tko je u Europskom parlamentu uz žrtve komunističkog terora, a tko ima dvostruka mjerila".
Izglasavanje rezolucije pozdravio je HDZ-ov Tomislav Sokol istaknuvši da je Parlament potvrdio "da su nacistički, fašistički i komunistički totalitarni režimi počinili teške zločine koji su oblikovali povijesnu percepciju diljem Europe, te je ponovio svoju čvrstu osudu svih oblika totalitarizma i autoritarizma, uključujući komunizam".
Sokol navodi da je EP istaknuo da "zločini jugoslavenskog komunističkog režima nisu bili ograničeni samo na Sloveniju, već su pogađali sve bivše jugoslavenske republike i autonomne pokrajine". "Stoga se u rezoluciji ponavlja poziv na sveobuhvatno ispitivanje arhiva bivših jugoslavenskih tajnih službi, posebno KOS-a i UDBA-e, kako bi se rasvijetlila puna istina i odala dužna počast žrtvama", istaknuo je Sokol.
HDZ-ov eurozastupnik također podsjeća da se u usvojenom dokumentu osuđuje umanjivanje zločina koje su počinili nacistički i fašistički režimi i njihovi saveznici i kolaboracionisti kao i jugoslavenske komunističke vlasti nakon rata.
Rezolucija je izazvala podjele među zastupnicima još u samom postupku donošenja u Odboru za peticije EP-a te su zastupnici zelenih, socijaldemokrata, liberala i Ljevice u lipnju napustili sjednicu nezadovoljni postupkom usvajanja i sadržajem rezolucije.
Hrvatski zastupnik u klubu Zelenih Gordan Bosanac (Možemo) tom je prilikom ocijenio da slovenska desnica zloupotrebljava Parlament u svoje predizborne svrhe i reviziju povijesti.
SDP-ov eurozastupnik Marko Vešligaj smatra da je rezolucija pokušaj "povijesnog revizionizma, relativiziranja činjenica i širenja neistina, koji postaje epidemija". "Istom tom revizionizmu svjedočimo ovih dana i u Hrvatskoj. Sve su to opasne pojave na koje moramo reagirati i zaustaviti ih na vrijeme", rekao je Vešligaj za Hinu.
"Ova rezolucija je samo nastavak povijesnog revizionizma kojem prečesto svjedočimo, a koji nažalost nema veze sa žrtvama ni pomirenjem. Početkom godine reagirao sam na izložbu o fojbama koja se organizirala u EP-u, a koja je također pokušala promijeniti povijest te prikazati temu fojbi kao genocid nad Talijanima, potpuno zanemarujući činjenice o progonima i likvidacijama Hrvata i Slovenaca Istre, Rijeke i Dalmacije u doba fašističkog totalitarizma i talijanske okupacije dijela Jugoslavije", podsjeća Vešligaj.
Današnje glasanje u EP-u Bosanac sagledava i u kontekstu aktualne inicijative krajnje desnice za glasanje o povjerenju predsjednici Europske komisije, pučanki Ursuli von der Leyen, i politike čelnika EPP-a Manfreda Webera.
"Od početka mandata sjede na dvije stolice, kad im treba većina s centra i ljevice, okreću se nama, a kad treba rušiti Zeleni plan, osporavati ženska i migrantska prava, surađuju s radikalnom desnicom. To je izazvalo frustracije i na ljevici i na desnici, a ova inicijativa radikalne desnice za rušenje Komisije samo je logična posljedica", ocijenio je Bosanac za Hinu.
"Petljanje s antidemokratskom radikalnom desnicom vratilo se kao bumerang Weberu u glavu. Weberova nedosljednost vidjela se ovih dana. Jučer se pred Parlamentom pravdao da je EPP samo u tri posto slučajeva glasao s ekstremnom desnicom, ali je prešutio stotine situacija u odborima gdje su s njima blokirali sitne stvari i gurali antieuropsku agendu", naglasio je.
"Danas je to potvrdio podržavši rezoluciju o poslijeratnim ubojstvima u Sloveniji, zajedno s radikalnom desnicom, koja ignorira antifašističku borbu i svodi sve na osudu partizanskih zločina. Time je opet pokazao dvostruke standarde i, rekao bih, najviše izigrao S&D (socijaldemokrate) i Renew (liberale), s kojima navodno redovito surađuje", dodao je.