Povjerenik Europske unije za obranu Andrius Kubilius upozorio je da Europa mora biti sposobna izgraditi "vojsku dronova" u slučaju ruskog napada, piše Sky News. Vojne obavještajne službe sugeriraju da bi ruske snage mogle biti spremne napasti neku članicu NATO-a u roku od pet godina.
Kako bi se obranili, Kubilius kaže da će Europljanima trebati milijuni dronova i da s pripremama moraju početi odmah. "Rusija može imati oko pet milijuna dronova, pa moramo imati veće kapacitete od toga ako želimo pobijediti", rekao je za Sky News te upozorio da bi potencijalna meta napada Vladimira Putina bila suočena s ruskom vojskom "iskušanom na bojištu, koja raspolaže milijunima dronova".
Invazija na Ukrajinu 2022. pokrenula je revoluciju u ratovanju dronovima. Suočeni s jednom od najjačih vojski na svijetu, Ukrajinci su iskoristili jeftinu i prilagodljivu tehnologiju. Procjenjuju da su njihove jedinice s dronovima sada odgovorne za 80 posto gubitaka na prvoj liniji ruskih snaga.
Kubilius je posjetio Ukrajinu kako bi naučio lekcije s bojišta. Duž 1200 kilometara bojišnice nalazi se područje koje su prozvali "dolina smrti". "Ništa se ne može kretati. Sve nadziru dronovi. Tradicionalni tenk ondje preživi šest minuta", rekao je.
Ukrajina ove godine planira proizvesti više od četiri milijuna dronova. Razmišljajući koliko bi dronova trebale druge zemlje, povjerenik je kao primjer naveo svoju domovinu Litvu.
Bivša sovjetska republika ima oko 900 kilometara dugu granicu s Rusijom i Bjelorusijom. "Ako Ukrajincima trebaju četiri milijuna za 1200 kilometara, nama bi u jednoj godini trebalo oko tri milijuna dronova ako počne rat", rekao je.
Kako bi zadržale prednost u borbi, i Rusija i Ukrajina neprestano nadograđuju svoju tehnologiju dronova. Zbog toga povjerenik smatra da Europa ne bi sada trebala gomilati zalihe dronova, koji bi brzo zastarjeli, nego umjesto toga okupljati timove pilota, inženjera i proizvođača spremnih za ubrzanu proizvodnju kad dođe vrijeme.
"Na europskom kontinentu trenutačno postoje samo dvije vojske iskušane u borbi s milijunima dronova: jedna je ruska, koja planira nove agresije, druga je ukrajinska", rekao je Kubilius. "Moramo puno naučiti od Ukrajine... kako organizirati obranu protiv milijuna dronova, ali i kako učiniti obrambenu industriju inovativnom", dodao je. S tim se slažu i mnogi u industriji.
Njemački start-up STARK testira "lutajuće streljivo", odnosno borbene dronove spremne za slanje Kijevu. "Sve je napravljeno tako da bude jednostavno za korištenje vojnicima, da ne trebaju nikakve alate na prvoj liniji - samo priključe upravljač", rekao je Josef Kranawetvogl, viši potpredsjednik STARK-a, dok je pokazivao kako spaja rep uređaja.
Prije prelaska u vojnu industriju proveo je 18 godina u njemačkoj vojsci. Kaže da je za ostanak korak ispred neprijatelja ključno stalno prilagođavanje taktike i tehnologije.
"Svaki dan se moraš prilagođavati. U Ukrajini su ciklusi razvoja toliko brzi, svakih dva do tri tjedna pojavi se nešto novo i moraš biti spreman." Od početka lipnja Rusija opetovano koristi rojeve dronova za napade na Ukrajinu. To uključuje stotine dronova koji istovremeno napadaju gradove.
Na pitanje vjeruje li da su europske članice NATO-a spremne obraniti se od takvog napada, Kranawetvogl je odgovorio: "Vidim da mnoge europske vojske tek sad počinju razvijati ili nabavljati bespilotne sustave i to je dobar razvoj, ali sve se svodi na vrijeme. Kako to možemo ubrzati?"
Blizu granice s Francuskom još jedan njemački start-up, Alpine Eagle, testira obrambene dronove za Ukrajinu. "Ovo je naš presretač", rekao je direktor tvrtke Jan-Hendrik Boelens pokazujući prototip koji izgleda poput malog crnog zrakoplova. Presretač se nosi ispod velikog sivog drona. Ugrađeni radar omogućuje mu da pogađa neprijateljske dronove na udaljenosti do pet kilometara.
Boelens smatra da bi to moglo promijeniti tijek zračne borbe jer omogućuje uništavanje neprijateljskih jedinica prije nego što se dovoljno približe. Također smatra da NATO nije spreman za mogućnost da njegova članica bude pogođena rojem dronova poput onih u Ukrajini. "Po mom mišljenju, apsolutno nismo spremni", rekao je.
Kaže da je Ukrajina prošle godine proizvela oko 1,3 milijuna dronova. "Iznenadilo bi me da je NATO prošle godine kupio i tisuću dronova. Mislim da je Njemačka nabavila, ne znam, možda 100, eventualno 200.
Pa izračunajte što to znači i koliko brzo biste ostali bez dronova. Ako Ukrajina potroši 1,3 milijuna dronova godišnje, to je 3000 dnevno. Dakle, ako imate 100 u zalihama, to ne bi trajalo ni sat vremena."
Glasnogovornik njemačkog ministarstva obrane rekao je da navedeni brojevi "ne odgovaraju stvarnosti". "Dronovi su sada dio svakodnevice vojnika, sveprisutni su i intenzivno se koriste u operacijama i obuci", dodao je. Dronovi su ključni dio obrambene strategije NATO-a. Vodstvo Saveza više je puta istaknulo da su proizvodnja, nabava i obrana od dronova prioritet.
Na summitu NATO-a članice su se dogovorile povećati obrambenu potrošnju na 5 posto BDP-a do 2035. Uz povećanje ulaganja u obuku i razvoj, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da želi više ulaganja u tehnologiju dronova i peterostruko jačanje protuzračne obrane.
"Svaki dan svjedočimo ruskom smrtonosnom teroru s neba nad Ukrajinom i moramo se znati obraniti od takvih napada", rekao je na summitu. Lekcije iz Ukrajine potaknule su mnoge članice da prihvate bespilotnu tehnologiju na različite načine.
Velika Britanija je jedna od zemalja koje su se obvezale staviti dronove u središte nove obrambene strategije.
Početkom ovog mjeseca britanska vlada predstavila je novu Strategiju obrane u kojoj se najavljuje preustroj ratovanja britanske vojske oko koncepta "20-40-40" temeljenog na dronovima: 20 posto tradicionalne teške opreme (poput tenkova), 40 posto jednokratnih dronova i streljiva te 40 posto višenamjenskih dronova visoke tehnologije.
Potvrđeno je da će u ovom mandatu britanski parlament dodatno izdvojiti 2 milijarde funti za vojne dronove.
Ministar obrane John Healey rekao je da se britanski neprijatelji sve više udružuju, a tehnologija mijenja način ratovanja. "Dronovi danas ubijaju više ljudi nego tradicionalno topništvo u ratu u Ukrajini i tko god najbrže dostavi novu tehnologiju svojoj vojsci, taj će pobijediti", rekao je. Ovaj tjedan britanski premijer najavio je sporazum s Ukrajinom o zajedničkoj proizvodnji dronova.
Njemačka i Danska postigle su slične dogovore, a njemačko ministarstvo obrane poručilo je za Sky News da su dronovi među njihovim glavnim prioritetima. U izložbenom prostoru za dronove u središtu Berlina novinari su razgovarali sa Svenom Weizeneggerom, voditeljem centra njemačke vojske za inovacije u kibernetičkoj sigurnosti.
Kaže da bilježe nagli porast interesa dobavljača. Svaki dan njihov odjel zaprimi i do 20 upita tvrtki koje žele znati kako bi njihove proizvode mogla koristiti vojska. Smatra da se mora ubrzati proces kako bi vojnici brže dobivali oružje.
"Vrlo smo napredni u procesu inovacija. Imamo puno ideja i puno tvrtki spremnih za isporuku", rekao je. "Nažalost, ono u čemu trenutačno nismo dobri, zbog naših procedura, jest pretvaranje toga u stvarnu operativnu uporabu na bojištu. To moramo popraviti."
Njemačka je obećala drastično povećanje obrambene potrošnje, a kancelar je obećao stvoriti "najjaču konvencionalnu vojsku u Europi". Planovi objavljeni ovog tjedna uključuju jačanje bespilotnih sustava i protuzračne obrane.
Njemačko ministarstvo obrane kaže da iz sigurnosnih razloga ne može otkrivati stanje zaliha, ali potvrđuje da ulaže u širok raspon jedinica, uključujući potpisivanje dvaju ugovora za nabavu borbenih dronova. "Ne nabavljamo samo nekoliko, nego prilično velike količine i odmah ih testiramo na terenu s postrojbama", dodao je glasnogovornik.
Ipak, slažu se s povjerenikom EU-a za obranu da je bolje imati sustav koji omogućuje brzu proizvodnju velikih količina u slučaju rata nego gomilati tehnologiju koja će brzo zastarjeti. U svibnju je EU odobrio kreditni program vrijedan 150 milijardi eura kako bi potaknuo obrambenu proizvodnju diljem Unije.