Trgovinski rat između Sjedinjenih Država i Kine na vrhuncu je nakon što je SAD najavio kako bi se Kina mogla suočiti s carinama od 245 posto kao posljedicu svojih "mjera odmazde". Prof. dr. sc. Marijana Ivanov, profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, za Index je prokomentirala više o ovom trgovinskom ratu i njegovu utjecaju na cijeli svijet.
Sve je počelo kad su uvedene osnovne carine od 10 posto na sav uvoz iz većine zemalja svijeta, uz dodatne tzv. "recipročne" carinske stope prema zemljama koje, prema ocjeni Trumpove administracije, ograničavaju pristup američkoj robi.
Uvoz iz Europske unije trebao je biti opterećen carinom od 20 %, Ujedinjenog Kraljevstva 10 % itd. Prije tjedan dana Trump je te carine pauzirao na 90 dana, dok je carine za Kinu povećao na 145 %. Kina je uzvratila nametnuvši carine od 125 posto na američku robu. Sad bi carine prema Kini mogle dodatno eksplodirati.
Ivanov govori kako ne misli da je u fokusu trgovinskog rata SAD-a i Kine samo namjera smanjenja trgovinskog deficita SAD-a.
"On se može smanjiti tek u dugom roku ako Amerika doista uspije provesti značajnu reindustrijalizaciju i preusmjeri i vrati značajan dio proizvodnje iz Kine u SAD. Ako se robni deficit SAD-a ne smanji značajno, SAD će carinama na kineski izvoz prikupiti značajan dio fiskalnih prihoda, a time i namiriti sredstva za silne kamate na američki javni dug koje, između ostalog, plaćaju i kineskim investitorima.
Potražnja za američkim obveznicama bila bi manja ako bi ih Kinezi prestali kupovati, čime bi se još više povećala vjerojatnost stvaranja BRICS-ove valute kao konkurencije dolaru", rekla je.
Misli da će Kinezi od te valute odustati, dodavši da će to vjerojatno biti i jedan od američkih uvjeta za niže carine Kini.
"Čini se nekako logično da će se uspjeti dogovoriti na koji način će se smanjiti kineski suficit i američki deficit. U protivnom neće biti dobro. Ako SAD još više zaoštre s Kinom, vjerojatno će stvarati pritisak na EU i ostale zemlje da izoliraju Kinu i s njom ne trguju."
Onda je to novi problem za europski izvoz, ali i uvoz iz Kine te pritisak na rast cijena niza proizvoda u Europi jer Europa je ovisna o uvozu niza sirovina i proizvoda iz Kine. Tim više što ih koristi u proizvodnji za domaće tržište i izvoz, uključujući i onaj u SAD", objasnila je.
"Kina nije puno ovisna o američkim poljoprivrednim proizvodima i energentima sve dok ima dobre trgovinske odnose unutar BRICS+ grupe i s drugim 'emerging marketima', a sve je manje ovisna i o sofisticiranim i razvijenim tehničkim američkim proizvodima."
Kina ne gubi puno mjerama koje će smanjiti američki izvoz u Kinu, a SAD je u izvozu dominantni ponuđač sirovina, od energenata do poljoprivrednih proizvoda - jer drugih kapaciteta za povećanje izvoza u ovom trenutku nema pa mu je i kineska potražnja za tim proizvodima bitna", kazala je.
Precizira kako SAD želi ojačati svoju geopolitičku moć, što znači da mora umanjiti onu koju imaju Kina, EU i Rusija.
"Igra je zato gruba, prljava i vodi se na više frontova. Mislim da je Trump svjestan učinaka zatvaranja vrata uvozu iz Kine na rast cijena proizvoda na američkom tržištu i pojave nestašica u SAD-u", kaže.
"Ako ne uvozimo iz Kine, svi ćemo na tržištu imati daleko veće cijene i nestašice određenih proizvoda te veće stope inflacije. Jasno, Kina je na američke carine i ograničenja također osjetljiva te njezin rast gospodarstva time može biti znatno smanjen, a posljedično i potražnja za europskim izvozom, što znači i niži BDP u Europi."
To što Hrvatska malo trguje i s Kinom i s SAD-om, neće nas u najgorim scenarijima zaštititi od nepovoljnih ekonomskih učinaka. Ono što je pak najgora situacija jest prerastanje trgovinskog rata u prijetnje fizičkim oružjem, a toga već trenutačno imamo i previše.
U toj priči EU, kao dio NATO saveza, morat će biti partner SAD-a. I u tome je zasigurno dio pozadine američkih zahtjeva za većim naoružanjem Europe. Amerikanci trenutačno ne govore da su nam neprijatelj Rusi, iako Nijemci, Poljaci i baltičke zemlje vjeruju da jesu, a tko je tu sve s kim i protiv koga - to je sve manje jasno", napomenula je.
"Svi bi trebali smiriti strasti, mržnje i želje za osvetama, i nadasve smanjiti strah jer on paralizira i dovodi do neracionalnih odluka, a u tom slučaju lako postajemo marionete tuđih teorija igara i interesa.
Trump se igra sa svima nama, Kinezi spremni čekaju u kutu i potiho vuku konce, Rusi divljaju, EU birokracija filozofira i misli da smo na igraćoj konzoli u nekoj igrici pa se napuhano prijeti i carinama i oružjem, a taj arsenal baš nam i nije neki", dodaje.
Objašnjava kako se spomenuti scenariji tiču dugog roka.
"U kratkom roku, ako Kinezi ne prodaju proizvode Amerikancima, Europa će biti zasuta kineskim jeftinijim proizvodima i većom konkurencijom. Američki protekcionizam može tako postati zarazan u smislu da ga i Europa pojača prema Kini. Pa onda Kina prema Europi i tako unedogled dok svjetsku trgovinu ne urušimo.
Europi je u svakom slučaju u interesu da nema nikakvih trgovinskih ratova. Mi smo najviše uključeni u svjetsku razmjenu", kaže Marijana Ivanov, profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.