Skupština Dubrovačko-neretvanske županije danas je, većinom glasova, prihvatila prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna, uvećan je za 16,5 milijuna eura, odnosno za devet posto te u konačnici iznosi 206,2 milijuna eura.
Porast proračuna rezultat je povećanih prihoda od poreza na cestovna i motorna vozila te prihoda od poreza na nekretnine, kao i dobivenih sredstava s državne i europske razine. Županijski dio proračuna veći je za 10,2 milijuna eura i sada iznosi 85,9 milijuna eura, a za proračunske korisnike uvećava se za 6,3 milijuna eura i sada iznosi 120,3 milijuna eura.
Dok je Teo Andrić iz vladajuće HDZ-ove većine podržao izmjene proračuna, oporbeni vijećnici problematizirali su najvažniji županijski financijski dokument.
Ivan Karamatić (SDP) pitao je kako teku sudski sporovi koje vodi Županija, posebno u slučaju koncesije u Uvali Lapad u Dubrovniku, a podsjetio je i na beskamatni zajam hrvatske Vlade iz vremena pandemije koronavirusa u iznosu 2,1 milijuna eura, što će se trebati vratiti 2027. godine.
Ivici Dajaku (Most) zasmetalo je što je svaki rebalans uvijek samo korekcija, a ne prilika za iskorak u financiranju projekata. "Proračun je bio uredan i štedljiv i to mi nije mrsko, ali i dalje mislim da bi proračuni i rebalansi trebali biti ambiciozniji", rekao je Dajak, a Mario Galov (HSP) dodao kako nije zadovoljan planiranjem i izvršavanjem proračuna.
"U zdravstvu imamo realizaciju 97 posto, a u nekim drugim stavkama svega 30 posto. To nas upozorava da nismo dobro planirali", izjavio je Galov i upitao zašto u proračunu nisu predviđena sredstva za uspostavu helidroma diljem županije, kako bi se osigurao zdravstveni standard 'zlatnog sata'.
Dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo istaknuo je zadovoljstvo zatečenim stanjem i načinom upravljanja županijskim proračunom kad je u lipnju preuzeo mandat. "Nema opasnosti u sudskim sporovima za Županiju. Što se tiče europskih sredstava, Vlada vodi dobru politiku i Županija ih jako dobro povlači.
Podižemo standard naših građana, ulažemo u lučku infrastrukturu, a imamo i novi zamah u obrazovnim ustanovama. Projekt izgradnje helidroma ne može Županija sama odraditi, već je potrebna koordinacija s jedinicama lokalne samouprave, koje su trebale lokacije unijeti u prostorne planove", odgovorio je Pezo.