Priča o posebnoj vrsti komarca koja se razvila isključivo u tunelima londonske podzemne željeznice desetljećima je fascinirala biologe i javnost. Mit je rođen tijekom Drugog svjetskog rata, kada su se Londončani skrivali od bombardiranja u stanicama podzemne i postajali meta napornih insekata. Ipak, nova opsežna genetska studija, koja je analizirala DNK stotina komaraca, sada opovrgava tu teoriju i otkriva da ti komarci potječu s Mediterana, piše CNN.
Riječ je o sjevernom kućnom komarcu, koji dolazi u dva oblika. Iako izgledaju identično, ponašanje im je potpuno različito. Jedan oblik, Culex pipiens forma pipiens, napada isključivo ptice i živi na otvorenom. Drugi, Culex pipiens forma molestus - čije ime dolazi od latinske riječi za "dosadan" - grize ljude i uspijeva u podzemnim okruženjima.
Upravo se za oblik molestus dugo vjerovalo da se prilagodio životu u londonskoj podzemnoj. "Tu je teoriju proslavila genetska studija objavljena 1999. godine, koja je tvrdila, na temelju onoga što bih ja nazvao ograničenim dokazima, da se 'komarac londonske podzemne željeznice' čini da je evoluirao (na licu mjesta) iz nadzemne populacije", izjavio je Yuki Haba, postdoktorski istraživač na Sveučilištu Columbia i glavni autor nove studije objavljene ovog četvrtka u časopisu Science.
U novom istraživanju, Haba i njegov tim analizirali su DNK sekvence stotina komaraca iz cijelog svijeta, uključujući i povijesne uzorke iz vremena Drugog svjetskog rata. Zaključili su da se molestus nije razvio u tunelima engleske prijestolnice, već ima znatno dužu povijest.
"Mnogo je stariji od londonske podzemne željeznice i čini se da je evoluirao oko mediteranske regije, posebno na Bliskom istoku", rekao je Haba. Dodao je kako se razdvajanje nadzemnog i podzemnog oblika moglo dogoditi prije čak 10.000 godina, a najvjerojatnije prije 2000 do 3000 godina. "Evolucijska analiza sugerira da su te ancestralne populacije molestus bile nadzemne i da su se postupno raspršile na druga mjesta u svijetu, uključujući londonsku podzemnu željeznicu", pojasnio je.
Tim je svoju potragu za dokazima započeo još 2018. godine. "Doslovno smo guglali Culex pipiens i poslali e-poštu svakom autoru svakog rada koji smo pronašli o komarcu, govoreći im da nam trebaju uzorci kako bismo razumjeli podrijetlo i genetsku raznolikost vrste", prisjeća se Haba. Nakon tisuća poslanih e-poruka, prikupili su mrtve komarce sačuvane u etanolu iz više od 200 izvora u 50 zemalja. Iako nisu dobili dozvolu za prikupljanje živih primjeraka izravno iz londonske podzemne, koristili su povijesne uzorke iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu. Ukupno su analizirali genome oko 800 komaraca.
"Naši podaci pokazuju da molestus izravno potječe od populacija pipiens koje još uvijek uspijevaju u mediteranskoj regiji", rekla je Lindy McBride, viša autorica studije. To sugerira da je "evoluirao na mediteranskim širinama, ali vjerojatno na Bliskom istoku, gdje je zapravo previše suho da bi postojala varijanta koja grize ptice". U to vrijeme, razvoj poljoprivrede i sustava za navodnjavanje stvorio je idealna mjesta za razmnožavanje komaraca, omogućujući im prilagodbu na ljude.
Nalaze potkrepljuje i činjenica da je molestus prvi put opisan kao vrsta još 1775. godine u Egiptu. "Vjerojatno je bio tamo najmanje 1000 godina prije toga", dodala je McBride. "Zatim je dokumentiran u južnoj Europi, u Hrvatskoj i Italiji, u 19. stoljeću, a prvi zapisi s podzemnih lokacija u sjevernoj Europi datiraju oko 1920. godine." Ovaj slijed ukazuje na putovanje prema sjeveru. Kada su naišli na previše hladnu klimu za preživljavanje na otvorenom, utočište su pronašli pod zemljom, u novim urbanim strukturama.
Richard Nichols, jedan od autora rada iz 1999. koji je popularizirao hipotezu o "komarcu iz podzemne", novu studiju je nazvao "prekrasnom i uvjerljivom". Iako dolazi do drugačijih zaključaka, istaknuo je da "tako znanost funkcionira". Njegova studija je pokazala da su podzemni komarci u Londonu genetski različiti od onih na površini, no tadašnja tehnologija nije omogućila dublju analizu. "U to smo vrijeme mogli lako istražiti samo 20 gena - ne cijele genome", objasnio je. "Naši rezultati i dalje vrijede, ali se interpretacija promijenila."
Cameron Webb, stručnjak za medicinsku entomologiju sa Sveučilišta u Sydneyu, koji nije sudjelovao u istraživanju, nazvao je studiju fascinantnom. Naglasio je da priča o "komarcu iz londonske podzemne" ukazuje na potrebu boljeg razumijevanja biologije komaraca. "Kako se dizajn naših gradova prilagođava kao odgovor na promjenjivu klimu, moramo osigurati da ne stvaramo više prilika za komarce", zaključio je Webb.