Nedavno je rulja (jednostavno, ne postoji bolji izraz) zauzela zračnu luku Mahačkala (glavni grad Dagestana). Provalili su u zračnu luku, razbivši vrata poslovnih prostorija - tražeći Židove. Malobrojni policajci pobjegli su spašavajući živote. Jedan dio rulje je istrčao na piste. Neki od njih su upali u zrakoplov koji je stigao iz Tel Aviva.
Lov na Židove
Ranije se gomila radikala okupila na ulici u blizini zračne luke - provjeravali su sve automobile u potrazi za Židovima. Putnici su morali pokazati putovnice. U gomili i oko nje bila je policija, ali bijesnim radikalima nije mogla (ili nije pokušala) učiniti ništa.
Pozivi da se Židovima ne dopusti ulazak u Dagestan u prošlu subotu su se počeli pojavljivati na lokalnim telegram kanalima: pozvali su muslimane da odu u zračnu luku i prate sve automobile koji napuštaju zračnu luku kako bi saznali gdje žive Židovi. Jedan telegram kanal pozivao je na pogrom. Ruski mediji ga povezuju s bivšim zastupnikom Državne dume Iljom Ponomarevim.
On sam se odrekao ovog kanala. U jednom intervjuu ovako je objasnio situaciju:
"Jednom mi je došla grupa islamista iz Dagestana i tražila podršku u borbi protiv rata i protiv mobilizacije. Pomogao sam, podigli smo pravi narodni oružani ustanak i tada zaustavili mobilizaciju. Nakon toga kolege su se 'oslobodili'. Ja osobno to ne čitam."
Antisemitski prosvjedi u Dagestanu počeli su, dakle, još u subotu: u Hasavjurtu su lokalni stanovnici organizirali prosvjed u blizini hotela Flamingo gdje su se navodno nastanili oni koji su izbjegli iz Izraela. Prosvjednici su ušli u hotel i provjerili prisutnost Židova. Čelnik Dagestana Sergej Melikov pozvao je da prestanu s prosvjedima, ali ga nisu poslušali.
Policija Republike Karačajevo-Čerkezija sastavila je upravne protokole za 34 sudionika subotnje akcije protiv dolaska izbjeglica iz Izraela. U glavnom gradu te regije, Naljčiku, zapaljen je židovski kulturni centar. Federalni televizijski kanali ignorirali su nemire u Dagestanu u trenucima dok su se oni događali.
Antisemitski prosvjedi na Sjevernom Kavkazu nisu spomenuti ni u jednom od dnevnih izdanja federalnih kanala. Upad i zauzimanje zračne luke u Dagestanu i pokušaj otmice zrakoplova nisu smatrani temama vrijednima vijesti. Televizijski propagandisti također nisu primijetili paljenje Židovskog kulturnog centra u Naljčiku.
Podrška Palestini
Dagestan i još neke federalne jedinice unutar Ruske Federacije su većinski muslimanske, pa stoga ne čudi podrška Palestini i tu nema ništa sporno. No, shodno tome, u tim republikama postoje ekstremističke grupe koje su doduše postojale i ranije, ali su dobile "krila" ratom u Ukrajini.
No, ovaj događaj pokazuje i jednu drugu perspektivu. Događaj koji se zbio jasan je dokaz da se korištenjem dostupnih alata može organizirati pobuna u kratkom vremenu unutar Rusije na određenom teritoriju.
Mnogo je razloga zašto se to događa i nije dovoljan jedan članak, ali vrijedno je spomenuti da su etničke i vjerske organizacije unutar Rusije u suradnji s raznim organizacijama koje djeluju u drugim zemljama znatno dobile "na težini".
Također, tu valja dodati i pretjeranu upletenost regionalnih dužnosnika u lokalne kriminalne poslove koji su plodno tlo za razvoj ekstremizma. I naravno, protivnici vlasti u Kremlju koji gledaju svaku priliku da pokušaju destabilizirati zemlju.
Tko je kriv?
"Lov na Židove" u Dagestanu i drugim regijama Sjevernog Kavkaza istaknuo je određenu netrpeljivost jednog dijela stanovništva prema Židovima, ali je prvenstveno istaknuo i problem u upravljanju cijelom zemljom iz Kremlja.
Lokalne vlasti tih republika nisu propustile optužiti Ukrajinu, kao i pojedine oporbenjake za organizaciju tih akcija. Službena verzija Kremlja ide u korak s tim priopćenjima. Međutim, stvar je znatno složenija i dublja.
Politička pozadina u Dagestanu
Tako veliku akciju je nemoguće bilo pripremiti bez predstavnika lokalnog političkog establišmenta. A ono što dolazi kroz telegram kanale, izvor nezadovoljstva leži u trenutnom čelniku Dagestana.
Čelnika Dagestana je Sergej Melikov koji dolazi iz vojske i koji je sudjelovao u Prvom čečenskom ratu na strani regularne ruske vojske. Dakle, iako se radi o čovjeku koji je po etničkoj pripadnosti Lezgin, koji dolazi iz reda manjinskog naroda (Lezgini su kavkaski narod koji većinom živi u Dagestanu), prvenstveno se radi o čovjeku iz sustava.
Kako je najviše od svih kavkaskih republika baš u Dagestanu situacija po pitanju etničke strukture najsloženija, nije čudno da je tamo, kako ne bi došlo do etničkih sukoba, Kremlj postavio čovjeka iz sustava koji će čvrstom rukom upravljati tom regijom.
Naravno, to nije ugasilo utjecaj svih drugih struktura, već se samo gasio požar na razne načine kada bi se te strukture pokušale zapaliti. Prošle godine se tako mogao vidjeti u Dagestanu najveći otpor mobilizaciji, kada je dio građana Dagestana okruživao činovnike, autobuse s mobiliziranima i sl.
Ove antisemitske akcije su dakle logičan slijed. Osim toga, postoje i veliki socijalni problemi, ne treba posebno naglašavati da je Dagestan jedna od najsiromašnijih federalnih jedinica u Ruskoj Federaciji. Redovito se događalo u Dagestanu da nestane vode, struje ili sl.
Odlikovanje sina Ramzana Kadirova
Druga perspektiva koju nude ruski telegram kanali jest priča o čečenskom vođi Ramzanu Kadirovu. U posljednjih nekoliko mjeseci bilo je raznoraznih vijesti o čečenskom vođi, kao i to da je umro ili da je teško bolestan. Na stranu vijesti koje su očito bile lažne, vijesti o premlaćivanju zatvorenika koje je počinio njegov sin nakon što je ovaj priveden zbog paljenja Kurana, nije bila lažna.
Ono što je još zanimljivije, 15-godišnji sin čečenskog vođe je za to dobio orden radi očuvanja tradicijskih vrijednosti. Odlikovan je i drugim najvažnijim ordenom Republike Tatarstan. Međutim, službeni Kremlj naravno nije to na gledao blagonaklono, naročito zbog toga što je zatvorenik etnički Rus. Stoga, vrlo vjerojatno pod pritiskom Kremlja, druge regije su, iako su najavile odlikovanje, odbile dati sličan orden sinu čečenskog vođe.
Soliranje Kadirova
Također, čečenski vođa je formirao novi bataljun Ministarstva obrane RF-a naziva Šeik Mansur. Zanimljiv odabir imena s obzirom na to da je Mansur u 18. stoljeću bio prvi imam Sjevernog Kavkaza i da se tada borio upravo protiv tadašnjeg Ruskog Carstva. Da bi stvar bila još zanimljivija, na strani Ukrajine se bore čečenski borci koji su formirali dva bataljuna, od kojih jedan nosi naziv bivšeg čečenskog vođe Džohar Dudajev, a drugi se zove upravo Šeik Mansur.
Sve to što Kadirov radi, na neki način podsjeća na ono što je donedavno radio Prigožin. I s obzirom na zadnja iskustva, jasno je da postoji rizik od širenja plamena separatizma na Sjevernom Kavkazu.
Ipak, kako je moguće da bi Kadirov bio vođa ili netko važan u eventualnoj igri separatizma? To je razina špekulacije i velikog informacijskog vakuuma, ali se iz raznih tumačenja i izjava može iščitati smjer kretanja političkih previranja. Recimo, za Čečene koji su spremni krenuti putem separatizma, Kadirov je gori od Putina. I ako se krene putem separatizma, to bi za Kadirova mogao značiti kraj, a isto tako teško bi bilo naći osobu u Čečeniji koja bi dobila veće povjerenje od Kremlja nego Kadirov.
Prvi musliman Rusije
S druge strane, moguće da Kadirov jaše na valu povijesnog trenutka, kada je većinski muslimanski svijet ujedinjen (makar deklarativno) u podršci Palestini. Drugim riječima, Kadirov se sada pozicionira kao "prvi musliman Rusije". Budući da su Rusiji srušeni odnosi sa Zapadom na dugo vrijeme, prioritet Rusije je izgradnja odnosa s globalnim Jugom, a jedan od najvažnijih dijelova Juga jest upravo islamski svijet.
No, iako je Kadirov predstavnik Rusije u tom svijetu, on je prvenstveno predstavnik Čečenije, pa i Sjevernog (većinski muslimanskog) Kavkaza. U situaciji kada Turska dobiva sve više utjecaja (gradnja Velikog Turana) u Srednjoj Aziji, odnosno postsovjetskom području nauštrb Rusije, Kadirovljeva uloga za Kremlj može biti dvosjekli mač.
Prigožinov scenarij
Istini za volju, neuspjeh Prigožinove pobune i njegova smrt drastično su smanjili vjerojatnost ponavljanja tako nečega. Međutim, snažna aktivnost čečenskog vođe u pozadini rata Izraela i Palestine te povećane aktivnosti radikalnih islamista unutar Ruske Federacije otvorile su novu perspektivu.
Paralelno s Kadirovom, ruski nacionalisti po telegram kanalima krenuli su s pumpanjem "islamske teme". Kao što je dobar dio njih bio uz Prigožina nedavno, sada otvoreno šire priču o "prijetnjama muslimana i migranata" diljem Rusije.
Iako na prvi pogled dvije sukobljene strane, zajednički stvaraju temelj za sukob unutar RF-a između ruskog i muslimanskog stanovništva. Naravno, taj sukob neće se moći raspršiti bez političke pozadine. No, ako netko ima plan da dozvoli Kadirovu nastavak radikalizacije, da bi ga potom predvodio, moglo bi se doći do puno ozbiljnijeg problema za Rusiju od već zaboravljene Prigožinove pobune.
Iako je rat na Bliskom istoku znatno umanjio fokus javnosti prema Ukrajini, rat u Ukrajini nije stao. Rat u Ukrajini, kao i onaj na Bliskom istoku, direktno utječe na zbivanja u ruskom društvu. To znači da postoji mogućnost da Rusija "sklizne" u period unutarnjih nemira i daljnje radikalizacije društva, naročito onog dijela društva kod kojeg postoji mogućnost razvoja separatizma, i na etničkoj i na religijskoj osnovi.